Svjetski dan mentalnog zdravlja: Podržimo ulaganje u mentalno zdravlje mladih u Hrvatskoj!

Uoči Svjetskog dana mentalnog zdravlja Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavljuje infografiku Mentalno zdravlje mladih u Hrvatskoj s osvrtom na rezultate istraživanja nekih pokazatelja mentalnog zdravlja učenika u dobi od 16 godina u razdoblju od 1999. do 2019.

Cilj je infografike potaknuti raspravu o zaštiti i očuvanju mentalnog zdravlja mladih u Hrvatskoj, o važnosti razvoja usluga koje su primjerene mladima i njihovim potrebama, o odgovornosti odraslih za mentalno zdravlje mladih, o važnosti pristupanja i pružanja podrške mladima te pravovremenog traženja stručne pomoći.

Svjetski dan mentalnog zdravlja koji se obilježava 10. listopada, ove godine dolazi u vrijeme posebnih izazova u kojima se nalazimo posljedično COVID-19 pandemiji. Važnost mentalnog zdravlja za cjelokupno zdravlje kao i zaštitnih čimbenika pojedinca i zajednice koji pomažu očuvanju mentalnog zdravlja izraženi su danas možda više nego ikada.

Svjetska zdravstvena organizacija u ovogodišnjoj kampanji ističe važnost većeg ulaganja u mentalno zdravlje, odnosno programe zaštite i unaprjeđenja mentalnog zdravlja. Posebno je važno ulaganje u programe zaštite i unaprjeđenja mentalnog zdravlja mladih.

U infografici Mentalno zdravlje mladih u Hrvatskoj su prikazani podatci iz upitnika o depresivnim tegobama, razmišljanjima o samoozljeđivanju te pokušajima samoubojstva koji su prikupljeni u sklopu Europskog istraživanja o pušenju, pijenju i uzimanju droga među učenicima, 16-godišnjacima, u redovnom školovanju (ESPAD). To istraživanje se provodi svake četiri godine od 1995. i u Hrvatskoj. Provodi ga Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Prve podatke za navedene pokazatelje mentalnog zdravlja imamo iz istraživanja 1999. godine, a posljednje, koje je provela Služba za promicanje zdravlja, iz 2019. godine.

Prema pokazateljima za depresivne tegobe:

5,6 % mladih u dobi od 16 godina u istraživanju 2019. godine je izjavilo da od ukupno šest ispitanih depresivnih tegoba ima najmanje njih četiri većinu vremena u posljednjih sedam dana (8,7 % djevojaka i 2,6 % mladića). Pritom se gotovo svaka peta djevojka od 16 godina u posljednjih sedam dana osjećala tužno većinu vremena.
20-godišnja perspektiva pokazuje značajan porast depresivnih tegoba kod mladih u dobi od 16 godina nakon 2011. godine.
Dodatno, podatci pokazuju da najmanje svaka četvrta mlada osoba u dobi od 16 godina izjavljuje da je razmišljala o tome da se ozlijedi ili si naudi na drugi način (razlike kod djevojaka i mladića: svaka treća djevojka i gotovo svaki peti mladić u dobi od 16 godina).

Samoubojstvo je barem jednom u životu pokušala gotovo svaka deseta mlada osoba u dobi od 16 godina (veći udio djevojaka nego mladića koji su pokušali samoubojstvo barem jednom u životu).

ODGOVORNOST ZA MENTALNO ZDRAVLJE MLADIH LEŽI U PONAŠANJU ODRASLIH!

Važno je kako se ponašaju i što čine odrasli u bliskom okruženju djeteta, kako se ponašaju i što čine odrasli u školama i drugim obrazovnim institucijama, zdravstvenim institucijama, susjedstvu i široj zajednici te što se čini u javnoj politici za zaštitu i očuvanje mentalnog zdravlja djece i mladih – razvijaju li odrasli zajednicu koja usađuje pozitivne norme i -vrijednosti te promiče dobro mentalno zdravlje.

Zato pozivamo sve da zajedno učinimo još više za mentalno zdravlje mladih!

——————–

ŠTO MLADOJ OSOBI KOJA IMA DEPRESIVNE SMETNJE MOŽE POMOĆI?

Tri osnovna koraka pružanja psihološke prve pomoći i emocionalne podrške djeci i mladima tijekom neposrednoga razgovora.

Ako depresivne smetnje traju više od dva tjedna i remete svakodnevno funkcioniranje mlade osobe, nužna je stručna pomoć!

HZJZ

Pratite nas na društvenim mrežama!