Gradski muzej Križevci: 03. 11. 1692. po posljednji puta održan Sabor u Križevcima

Iako su od početka 14. do sredine 16. stoljeća Križevci bili redovito mjesto održavanja sabora slavonskog plemstva (a od početka 16. st. zajedničkih sabora slavonskog i hrvatskog plemstva), porastom nesigurnosti zbog čestih osmanskih provala u okolicu grada, običaj saborovanja se iz Križevaca preselio u, nešto sigurnije, Zagreb i Varaždin.

Ipak, krajem 17. stoljeća, kada se opasnost od Osmanlija značajno smanjila, hrvatsko-slavonski sabor se ponovno, po posljednji puta, 03. studenog 1692. godine okupio u Križevcima. Gdje je točno bilo mjesto saborovanja nije poznato, no znamo da su na njemu sudjelovali „staleži i redovi Slavonije“. Održan je pod predsjedanjem bana Nikole Erdödyja i zagrebačkog biskupa Aleksandra Ignjata Mikulića, a na njemu se odlučivalo o poslanstvu kralju u Beč, te načinu financiranja poslanstva. Također odlučeno je da se pomogne zagrebačkim isusovcima kako bi podmirili svoju obavezu podavanja žita za vojsku, te su pokrenuti javni radovi za podizanje dravskih nasipa.

NASLOVNA FOTOGRAFIJA: Nacrt križevačke srednjevjekovne utvrde (GMK-5115)

Gradski muzej Križevci

Pratite nas na društvenim mrežama!