Veselo srce – pola zdravlja, kaže narodna poslovica

Veselo srce – pola zdravlja«, kaže narodna poslovica, a tu narodnu mudrost potvrđuju i brojna znanstvena istraživanja. Upravo je iz toga razloga šezdesetih godina prošloga stoljeća pokrenut niz istraživanja o utjecaju smijeha na ljudsko zdravlje te se razvila gelotologija, odnosno znanost o utjecaju smijeha na ljudsko tijelo (grč. gelos – smijeh). Ljudske emocije, kao što su tjeskoba, depresija, strah, radost i smijeh, snažno utječu na psihološke i fiziološke procese. Smijeh je dio univerzalnoga jezika osnovnih emocija koje svi ljudi prepoznaju. Dobrobiti humora i smijeha spominju se čak i u Bibliji: »Veselo je srce izvrstan lijek, a neveseo duh suši kosti.«

Kažu da je smijeh osobina djece, da se samo ona mogu svačemu nasmijati i stalno osmjehivati, da se samo ona, nakon plača, još suznih očiju, kad ugledaju nešto smiješno, mogu slatko nasmijati i prepustiti smijehu do suza, valjati se od smijeha. Jedino se djeca smiju u snu. Kad slatko spavaju, često se na njihovu licu vidi smiješak.

Smijeh je ono što dijete čini djetetom, što ga čini sretnim, razdraganim i veselim. I kad izgleda ozbiljno, ono se smije iznutra. Osmijeh na njegovom licu odaje dobro raspoloženje i najbolji je pokazatelj njegova zdravog odrastanja, sreće, radosti i zadovoljstva. Mladost se smije bez ikakvog razloga. To je jedna od njezinih draži – tvrdi Oscar Wilde.

Ako je tako, a jest, onda bismo se svi barem ponekad trebali grohotom i iskreno smijati poput djece, biti sretni, makar samo nakratko zaboraviti brige, probleme i uvrede, ne ljutiti se niti svađati s kolegama, prijateljima i susjedima, a ponekad i sa samima sobom. Iz iskustva znamo da odraslu osobu koja je uvijek nasmijana i odiše veselošću, humorom i dinamikom, svi doživljavamo mlađom, vitalnijom, simpatičnijom i rado se s njome družimo.

Velika je sreća za prijatelje, kolege i suradnike na poslu imati vesele, pune smisla za šalu i uvijek nasmiješene osobe. Usto, smijeh je zarazan pa ponekad i kod onih uvijek smrknutih i namrgođenih, izmami osmijeh. Obitelji u kojima često odzvanja smijeh, vesele su, sretne, složne i zdrave obitelji. Za smijeh je karakteristično da ništa ne košta, a mnogo pomaže, liječi tijelo i dušu, ne samo onoga tko se smije, nego i svih onih koji se kreću u njegovom društvu.

Pa zašto smo onda smrknuti, a ne nasmiješeni i veseli? Smijeh ljude pomlađuje, opušta, popravlja trenutačno raspoloženje, uklanja umor i ublažuje stres. Smijehom se uveseljava društvo, izgrađuju čvršći i kvalitetniji međusobni odnosi, budi optimističko raspoloženje, osvajaju stalni prijatelji…

OSMIJEH JE BESPLATAN, A PRUŽA TAKO MNOGO

Budeš li se smiješio, imat ćeš prijatelje;
budeš li se mrštio, imat ćeš bore.
Čemu živimo ako ne kako bismo
jedni drugima olakšavali život.

Kineska mudrost lijepo kaže: Dan bez smijeha izgubljen je dan. I doista je tako. Čovjek kojemu je dan prošao, a da se makar jedanput nije nasmiješio ili barem uživao u smijehu drugih ljudi, mora biti vrlo tužna i jako nesretna osoba. A da se smijao, sigurno bi bio mnogo radosniji, puno opušteniji i manje tužan jer smijeh je univerzalni lijek koji liječi sve bolesti, ublažuje patnju, rastjeruje brige i tugu, stvara bolje i vedrije raspoloženje. Edward W. Reiller uvjerava nas: Osmijeh gradi sreću u domu, stvara dobro raspoloženje na poslu, znak je prijateljstva. On donosi odmor slabom, radost obeshrabrenom, sunčeve zrake tužnom i najbolji je lijek u tuzi. Svi ljudi imaju osmijeh, ali ga ne znaju koristiti i tu leži njihova nesreća.

Foto: pexels.com

blog.smiledirectclub.com

Pratite nas na društvenim mrežama!