Iz poljoprivrede – Je li sibirska borovnica isplativija u odnosu na običnu?

Sibirska borovnica, haskap ili modra kozokrvina je do prije nekoliko godina bila gotovo nepoznata na našem kontinentu, a sada se sve više ljudi odlučuje za njezinu proizvodnju. Tradicionalno se uzgaja u Kini, Rusiji i Japanu, a u zadnje vrijeme i u europskim zemljama.

Jedna od njih je i Austrija, a tamošnji se voćari opredjeljuju za nju jer je otporna na mraz, nije zahtjevna, a profitabilna je.

Sibirska borovnica može podnijeti temperature do -8°C tijekom cvatnje u ožujku, Međutim, prema literaturi, ova biljka može podnijeti i do -45°C.

Berba ovog voća počinje krajem svibnja, a završava sredinom lipnja, kada ne sazrijeva niti jedno drugo bobičasto voće, osim jagoda. Stoga ove borovnice nose još jedan zanimljiv naziv – majska jagoda.

Prednost rane berbe je što ne postoji opasnost od ljetne tuče i tako eliminira potrebu poljoprivrednika za postavljanjem protugradne mreže. No, treba napomenuti da ih neki koriste kao zaštitu od ptica koje se rado hrane ovim plodovima.

Plodovi su mnogostruko iskoristivi. Neki ih prodaju u svježem stanju, a pojedini prerađuju u džemove, sokove i slično.

Ova kultura, kada je riječ o kvaliteti tla, nema puno zahtjeva, a i otporna je na štetnike i bolesti. Osim toga, jednostavna obrada tla djelomično kompenzira visoke troškove berbe. 

Glavni problem su pak visoke temperature. Inače, plod ovog voća sadrži iznimno visoke količine vitamina A, C i E, kalcija, kalija te ima značajno antioksidativno djelovanje. Plodovi su vrlo mekani i ne mogu se duže čuvati, ali su pogodni za izradu džemova, osvježavajućih pića i za dodavanje u sladolede i jogurte.

Plantažno se uzgaja kao grm, razmak između redova treba biti 3,0 metra, a unutar reda 1,5 metar. Na jedan hektar dolazi 2.000 do 3.000 sadnica, a na okućnicama se može se uzgajati i kao živica.

(Agroklub)

Pratite nas na društvenim mrežama!