Ministarstvo poljoprivrede o Zakonu o sjemenu – ne donose se nova ograničenja

Glavni cilj Zakona o sjemenu je urediti proizvodnju, stavljanje na tržište i uvoz poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala, odrediti nadležnost pojedinih tijela u poslovima i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, inspekcijski nadzor, kao i druga pitanja od značenja za provedbu jedinstvenog sustava poljoprivrednoga sjemenarstva i rasadničarstva.

Naime, sjemenska proizvodnja u posljednje tri godine bilježi trend rasta, u odnosu na 2017. godinu površine su povećane za 22,9% s 15.643 ha na 19.222 ha. U istom razdoblju bilježimo i konstantan rast certificiranih količina sjemena za domaće i tržište (EU) te trećih zemalja (OECD). Danas (2019/2020) imamo 62.892 t certificiranog sjemena za domaće tržište i 9.646 t za tržište trećih zemalja (OECD) odnosno bilježimo povećanje certificiranih količina sjemena za 13.872 t ili 23,6% u odnosu na 2017. godinu.

Poljoprivredni reprodukcijski materijal prije stavljanja na tržište prolazi kroz proces certifikacije, odnosno službenog nadzora u proizvodnji koji se temelji se na međunarodnim metodama, odnosno shemama. Sjeme koje se stavlja na tržište mora ispuniti uvjete propisane EU direktivama, odnosno sjeme koje se stavlja na tržište mora biti proizvedeno pod stručnim nadzorom i prema metodama certifikacije.

Za navedeni sustav proizvodnje i certifikacije sjemena se novim Zakonom ne donose nikakva nova ograničenja, već se uvode pojednostavljenja vezano za uvođenje starih i autohtonih sorata u sustav proizvodnje sjemena te ekološkog sjemena.

Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, budući da isto sjeme neće stavljati na tržište, ali se uvodi obaveza dorade odnosno tretiranja sjemena fungicidima radi suzbijanja širenja bolesti i korova. Naime, Tilletia spp. odnosno snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Stoga je neophodnost dorade tzv. tavanuše odnosno „sjemena s poljoprivrednog gospodarstva“ usuglašen stav struke.

Predviđenom Zakonskom odredbom ne ograničava se korištenja domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje.
Nadalje, uvažena je primjedba u postupku javnog savjetovanja te će se Zakonom propisati izuzeća za proizvodnju ekološkog sjemena odnosno ekološkog heterogenog materijala koji se stavlja na tržište sukladno Uredbi (EU) 2018/848 o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda.

Pratite nas na društvenim mrežama!