NEPOŽELJNA LISTA Što ne biste trebali kupovati za blagdane

U iduća tri dana supermarketi se nadaju rekordnom godišnjem prometu. Uoči Božića svi trošimo onoliko koliko možemo, a katkad i više. Utoliko je još važnije da budemo oprezni u izboru proizvoda na koje spaljujemo kartice, jer ćemo ih otplaćivati barem do kraja veljače. Evo liste vrlo loše robe uz supermarketa koja vam neće uljepšati blagdane i na koju nema smisla trošiti novac.

1. Vino u demižonima i litrenim bocama

Vino u plastičnim demižonima spada među najgore alkoholne proizvode koji se uopće mogu kupiti. Ako samo vino i nije posve grozno, plastična ambalaža podložna temperaturnim promjenama i jakom svjetlu učinit će ga nepodnošljivim. Boce od litre pak često sadrže vino koje nije bilo dovoljno dobro da uđe u butelje. Ako vam, dakle , budžet ne dopušta da kupujete buteljke, kupite bag in box. Bag in box uvjerljivo je najefikasnije pakiranje široko dostupnih vina. Vina u kutijama zadržavaju svježinu i ne kogu oksidirati.

2. “Kavijar” od morskog zeca (lumpfish caviar)

Morski zec atlantska je hrskavičasta riba čija se ikra masovno prodaje u supermarketima kao nadomjestak za kavijar. Ikra morskog zeca jako je jeftina i potpuno bezokusna. Riječ je o proizvodu koji nikome ne bi trebao kad ljudi ne bi patili od viška taštine i na blagdanskom stolu htjeli imati bilo kakav ” kavijar” pa makar i grozni lumpfish.

3. Pršuti iz supermarketa

Pršute iz supermarketa treba izbjegavati zbog dva razloga. Prvo, u bar 98 posto supermarketa pršuti se režu satima prije prodaje, pa ćete gotovo sigurno kupiti nešto oksidirano i užeglo. Drugo, hrvatska scena masovno proizvedenih pršuta vjerojatno je najveća sramota hrvatske medne industrije. Ne postoji niti jedan industrijski pršut osim možda, Pisiniuma i Voštana, koji bismo poželjeli jesti kod kuće

4. Smrznuti miješani morski plodovi

Ako ste vaše najdraže za Badnjak planirali razveseliti paštom ili rižotom od dagnji, kozica i lignji baziranom na paketićima smrznutih morskih plodova, apeliramo da odustanete. Smrznuti miješani morski plodovi frankensteinovski su proizvod, koji u jednom omotu može sadržavati kozice iz Vijetnama, dagnje iz Španjolske i lignje iz Argentine pakirane jako davno. Teško je pronaći više procesiranu hranu od tih bezokusnih i gumenastih imitacija pravih školjki, rakova i glavonožaca.

5. Tartufata

Tartufata nema puno veze s tartufima. Tartufata sadrži tek nekoliko postotaka tartufa, a ostalo su šampinjoni, bukovače, arome tartufa i ulje tartufa koje je, opet, napravljeno od umjetnih aroma tartufa. Tartufata nije otmjena ni skupa ni gastronomski uzbudljiva.

6. Ekstradjevičansko maslinovo ulje za dvadeset kuna

Danas smo na nekoj od nacionalnih televizija vidjeli Lidlovu reklamu za ekstradjevičansko maslinovo ulje za dvadeset kuna. Načelno govoreći, u Europi ne postoji pravo ekstradjevičanski ulje koje košta manje od tri eura. Za tako nisku cijenu najčešće su zaslužni Tunis, Maroko i Alžir, koji svoje goleme viškove lošeg ulja prodaju u bescjenje. Onda se njihovo ulje miješa s malo talijanskog ili španjolskog, uglavnom starog ulja, pa se na boce lijepe talijanske i i španjolske extra vergine etikete. Taj mračni cuvee nema nikakve veze s pravim ekstradjevičanskim uljem. Kod maslinova ulja zaista vrijedi pravilo Kupujte domaće. (plavakamenica.hr)

Pratite nas na društvenim mrežama!