Novosti iz plastičarskoga kutka- Prijedlog zakona o gospodarenju otpadom

Poštovano čitateljstvo, pred vama je četvrti broj Novosti iz plastičarskoga kutka. Koje se objavljuju u vrijeme javne rasprave o Prijedlogu zakona o gospodarenja otpadom koja će zasigurno privući veliki broj zainteresiranih sudionika. Nadajmo se da će rezultirati provedivim zakonom
zasnovanim na najboljoj europskoj praksi. Raspravi doprinosimo i na ovome mjestu kroz tekst o oporabi organskoga otpada kompostiranjem i fermentiranjem s posebnim osvrtom na oporabu plastike tim postupcima.
Plastičarska je industrija važna karika u postavkama kružnoga gospodarstvu te se mora učiniti sve moguće kako bi se omogućila njena što bolja tranzicija u smjeru kružne i zelene ekonomije.

Kako u smislu udovoljavanja postavljenim zahtjevima Europske strategije za plastiku tako i u za- državanju radnih mjesta i preradbenih kapaciteta ove industrije. Biti će potrebni veliki napori kako industrije tako i šire zajednice uključujući i mijenjanje navika potrošača, No, nadamo se ka-
ko se pri promjenama nitko neće voditi mitovima o plastici prezentiranima u ovome broju.

Na skupu u organizaciji Udruženja industrije plastike i gume HGK postavljeno je dosta konkretnih pitanja o primjeni reciklata u proizvodima, o načinima prilagodbe industrije novim pravili-
ma, o posljedicama primjene novih pravila, o utjecaju i pomoći regulatornih tijela i državnih institucija. Čini se kako se plastičarska industrija u Hrvatskoj, po iznesenome, boji kako će biti pre-
puštena sama sebi. Za sada se nude samo regulatorni okviri, no ne i način rješavanja problema koje će promjene nužno donijeti.
Upravo u vrijeme pandemije COVID-19 virusa plastični su se proizvodi pokazali nezamjenjivima, i to posebice oni jednokratni kako u medicinskoj primjeni, tako u prehrambenoj. Na žalost, stvara se i otpad u čijem se gospodarenju moraju primjenjivati neka nova pravila. Međutim, niti pandemija nije odgovorne dovela do toga da odluče neka ograničenja na uporabu plastičnih proizvoda koja se postavljaju i definiraju, ponovno promisliti, uzevši u obzir mišljenje znanosti i struke. Probleme jednokratnih plastičnih proizvoda, čija zabrana stupa uskoro na snagu neće se samo tako riješiti. Zamijeniti će ih proizvodi od drugih materijala, koji su najčešće lošiji od plastike a s njihovim otpadom treba također gospodariti.

Dodatno, SR Njemačka je odlučila od 2022. godine zabraniti uporabu plastičnih vrećica uz neke iznimke (vrećice za voće i povrće, te one višekratne). Hoće li ju i Hrvatska nekritički slijediti?

Kompost se prodaje poljoprivrednicima, tvrtkama ili pojedincima. Bioplin se pretvara u električnu struju ili biogorivo, a digestat se prodaje poljoprivrednicima kao gnojivo ili se šalje u postrojenje za kompostiranje. Oba procesa rabe bakterije i mikroorganizme koji jedu i probavljaju otpad.

Nema potrebe za dodavanjem bakterija u postrojenju za kompostiranje jer se bakterije nalaze u organskom otpadu. No, novo postrojenje za fermentaciju za početak rada treba “novi” digestat uz drugog postrojenja za fermentaciju kako bi započelo s radom.

Kompostiranje je aeroban proces – kisik je nužan i dodaje se tijekom kompostiranja. Fermentacija je anaeroban proces, ne treba kisik, te se isti ne dodaje tijekom procesa. Tijekom kompostiranja kućnog organskog otpada stvara se bioplin koji se ne sakuplja, no moguća je uporaba uređa-
ja koji će ga sakupljati. Bioplin može izgarati izravno u motoru kako bi se stvorila električna energija ili se može, što je skuplje, dodatno prerađivati kako bi se pretvorio u biogorivo.

Ecowerf je industrijsko postrojenje za kompostiranje koje se nalazi u Leuvenu, u Belgiji. Postrojenje prerađuje 47 000 tona organskog otpada i proizvodi 16 000 tona komposta godišnje. Stopa pretvorbe kompostiranja je jedna trećina: jedna trećina biomase se pretvori u kompost, jedna
trećina u vodu, a jedna trećina je ostatak koji se ponovno kompostira ili uporabi kao biomasa.

Kompostiranje se sastoji od četiri faze: predobrada, kompostiranje, naknadna obrada i sazrijevanje. Proces je aeroban i odvija se u zatvorenom prostoru. Dobar proces kompostiranja zahtijeva zrak, odnosno kisik (prisilno uvođenje zraka), vodu, temperaturu i dobru razinu pH-vrijednosti.
Bakterije trebaju visoke temperature, vlažnost, kisik i vrijeme kako bi probavile organski otpad.
Prosječno vrijeme kompostiranja za sve četiri faze traje 10 do 12 tjedana.
Bolesne biljke također se dopremaju na kompostiranje. Stoga su nužne visoke temperature kako bi se izbjegla kontaminacija komposta patogenima. Organski otpad mora odležati barem 4 dana
pri 60 °C ili 10 dana pri 55 °C u cilju higijenizacije (uništenja bolesti i sjemenja korova).

Najviše biootpada dolazi putem odvojenog kućnog sakupljanja biootpada: povrća, voća i otpada iz vrtova. Slijedi trava, granje i lišće s javnih površina. Takav otpad je primjereniji za kompostiranje nego za fermentaciju. Kuhinjski otpad, koji uključuje otpad od mesa i ribe bolji je za fermen-
tacijsko postrojenje i pretvaranje u električnu energiju jer životinjske masti sadrže više energije od vrtnog otpada. Čisti papir i karton treba ići na recikliranje, a onečišćen hranom u postrojenje
za kompostiranje. Kompostabilna plastika ne bi trebala u postrojenje za fermentaciju. Ne sadrži dovoljno energije za pretvaranje u bioplin. Papirnate vrećice su u tom slučaju bolje.

Što se tiče kompostiranja kompostabilne plastike, pogoni za kompostiranje uglavnom nisu zainteresirani za njihovu oporabu. Dobivaju dovoljno organskog otpada. Prihvaćanjem kompostabilne plastike dolazi do onečišćenja otpadnih tokova, između ostalog i zbog potrošača koji ne razli-
kuju kompostabilne i konvencionalne plastične proizvode.

Osim toga, certifikati i norme za kompostabilnu plastiku temelje se na laboratorijskim uvjetima koji se ne temelje na stvarnim uvjetima kompostiranja.

Najvažniji kriterij za kompostiranje kompostabilne plastič- ne vrećice je njezina debljina. Tanke vrećice će nestati tijekom kompostiranja, pa ih većinom postrojenja za kompostiranje prihvaćaju, između ostalog i zato što se u njih sakuplja kućni biootpad.

Ambalaža u doba COVID-19 pandemije

Potrošači prije kupnje vole pomirisati proizvod. Uz obavezno no- šenje maski koje umanjuju osjet mirisa, događa se da odlijepe pokrov s proizvoda čime isti postaje neprihvatljiv za daljnju prodaju. Maloprodajna industrija zbog toga bilježi velike gubitke.

Patentirani Sniff Seal® zaštitni filmovi omogućuje proizvođačima da prikažu mirise/arome svojih proizvoda bez povrede brtve i ugrožavanja sadržaja. Zaštitni filmovi tvrtke Tekni-Plex omoguću- ju prodiranje mirisa kroz indukcijski zavarenu foliju. Uz to, mirisi se mogu doživjeti i preko maske za lice.

Izvor: ZG-magazin

Foto: adiva.hr

Pratite nas na društvenim mrežama!