Pogledajte koliko trošimo na hranu i usporedite nas s ostatkom EU, rezultat je očajan

Prošle godine se potrošnja kućanstava Europske unije, kada su u pitanju hrana i piće, kretala oko sedam posto godišnjeg BDP-a te je dosegnula vrijednost od 956 milijardi kuna. Prema pisanju Večernjeg lista, Hrvatska je prema udjelu izdataka za hranu u hrvatskom BDP-u od 13 posto iznad prosjeka i to najviše zato što su cijene osnovnih prehrambenih namirnica skoro ujednačene s prosječnim razinama u EU. Vrijednost našeg BDP-a je za trećinu manja od prosječnog nacionalnog dohotka EU.

U siromašnijim zemljama građani izdvajaju više dohotka za podmirenje osnovnih egzistencijalnih potreba pa Eurostat navodi da je vrijednost izdataka za hranu u najsiromašnijoj Rumunjskoj 16 posto BDP-a. Nakon Rumunjske slijedi Hrvatska s udjelom od 13,3 posto. Prati nas Litva s 12 posto, zatim Grčka s 11 posto, a na čelu kolone se nalaze Luksemburg i Irska s udjelom izdataka za hranu u BDP-u države nižim od tri posto.

Hrana kao treći najveći trošak kućanstava u EU – kod nas ipak najveći trošak
Stanovnici EU u prosjeku na hranu izdvajaju 13 posto ukupnih izdataka za potrošnju kućanstava, dok na razini Unije, trošak za hranu predstavlja treći najveći trošak svakog kućanstva. Trošak za hranu slijedi odmah nakon stanovanja i troškova za režije, na što odlazi skoro svaki četvrti euro kućanstava. Isto tako, tu je i trošak prijevoza na koji otpada 13,1 posto kućnog budžeta. No, u Hrvatskoj je hrana najskuplja stavka te na nju odlazi 18 posto izdataka kućanstva, dok nakon toga slijede troškovi stanovanja s oko 16 posto i prijevoza oko 10 posto, piše Večernji list.

Rumunjska kućanstva potrošila su oko četvrtine ukupnog budžeta na hranu i bezalkoholna pića i to 26 posto. Prate ih kućanstva u Litvi (20,2 posto) i Estoniji (19,3 posto). S druge strane, udio izdataka za hranu i bezalkoholna pića bio je manji od 10 posto u tri države EU – Irskoj (8,6 posto), Luksemburgu (8,9 posto) i Austriji (9,7 posto). Prošle godine, ukupna potrošnja kućanstava u Hrvatskoj kretala se oko 40 milijardi eura ili 293 milijarde eura i dosegnula je 73 posto vrijednosti domaćeg BDP-a. Samo Grčka ima veći udio privatne potrošnje u BDP-ču unutar EU i to samo 76 posto, dok u prosjeku vrijednost potrošnje kućanstva iznosi 53 posto BDP-a EU. Eurostatova analiza prije 10 godina pokazuje da se u Hrvatskoj na hranu trošilo 5,9 milijardi eura, dok su Slovenci trošili 3 milijarde eura.

Hrvatski izdaci za hranu od tada su porasli za četvrtinu, što je 25 posto. S druge strane, potrošnja Slovenaca za hranu je skočila 20 posto. No, susjedna Slovenija u međuvremenu nije gubila stanovništvo poput Hrvatske. Kako piše Večernji list, ako se baci oko na 2018. vidi se da je ukupna potrošnja za hranu u Hrvatskoj tijekom godine dana porasla na 322 milijuna eura, a u Sloveniji 137 milijuna eura.

Izvor: Večernji list
Foto: Pixabay

Pratite nas na društvenim mrežama!