Prodaja vina se prepolovila, ali šansa domaćih proizvođača je u ruralnom turizmu?

Kolika je ovisnost potrošnje o turizmu najbolje govori podatak da smo u prvih 11 mjeseci ove godine sa 7,7 milijuna dolazaka zabilježili pad u odnosu na isto razdoblje 2019. za 62, odnosno 50 posto, istaknuo je dr.sc. Dragan Kovačević iz HGK.

U pandemiji potrošnja vina na globalnoj razini se prepolovila, a zbog ograničenja kretanja situacija se nije popravila. Velike gubitke u sektoru nije ublažio ni porast internetske prodaje, a najveći problemi zabilježeni su u mediteranskim zemljama u kojima turizam ima visoki udio u BDP-u.

Iako je turistička sezona ublažila veliku štetu i katastrofične prognoze pa su hrvatski vinari zabilježili manji pad prodaje od prosjeka, s obzirom na mjere koje su upravo na snazi teško je bilo što predvidjeti.

Uloga turizma u ruralnom području važnija nego ikada

“Proći će godine dok se turistička industrija ne oporavi od posljedica uzrokovanih pandemijom i jedno je sigurno: neke novostečene navike nikad se neće vratiti na staro”, istaknula je Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj “Klub članova selo“.

Prema njoj, ako želimo gledati pozitivno ovo nas vrijeme potiče na održivi razvoj i brže promjene iz masovnog prema individualnom turizmu. Posebno će se cijeniti turistički proizvodi u ruralnim područjima, održivost, individualni pristup, povratak tradiciji i prirodi, a u tom kontekstu i vinski turizam koji je više od prodaje vina. Uz pravilno planiranje i široko lokalno sudjelovanje vinski turizam, naglasila je može biti pokretač održivog ruralnog razvoja.

Uloga turizma u ruralnom području u kontekstu pandemije važnija je nego ikad. Razvojem kvalitetne ponude i proizvoda omogućit će se produljenje sezone i proširenje ponude, osobito prema ruralnim destinacijama, što će implementirati i u novi strateški okvir kojim definiraju buduće desetogodišnje razdoblje razvoja inovativnog, otpornog i održivog turizma.

U sklopu Programa ruralnog razvoja potiče se upravo razvoj nepoljoprivrednih aktivnosti u ruralnim područjima, na taj način se stvaraju nova radna mjesta i stječu nova znanja i vještine, čime se sprječava depopulacija tih prostora.

. Kao potpora ulaganjima u nepoljoprivredne aktivnosti u ruralnim područjima do sada je odobren 621 projekt u ukupnom iznosu odobrene potpore većem od 280 milijuna eura. Od toga je u sektoru turizma 363 projekata ukupne vrijednosti odobrene potpore od 168 milijuna eura, od čega su 23 vezana uz ulaganja u vinski turizam (kušaonice) s odobrenom potporom od 8,8 milijuna eura.

Potrošnja vina pala za 50 posto

Potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam dr.sc. Dragan Kovačević rekao je da gotovo sve hrvatske vinarije više od 70 posto svoje prodaje realiziraju kroz turističku sezonu.

“Kolika je ovisnost potrošnje o turizmu najbolje govori podatak da smo u prvih 11 mjeseci sa 7,7 milijuna dolazaka i 54 milijuna noćenja zabilježili pad u odnosu na isto razdoblje 2019. za 62, odnosno 50 posto, a što je ujedno i podatak za prosječni pad prodaje vina”, istaknuo je Kovačević te dodao kako se unatoč krizi moramo okrenuti budućnosti te da ohrabruje podatak da smo u 2019. povećali izvoz vina više cjenovne kategorije, buteljiranih i pjenušaca koji u strukturi izvoza čine gotovo 95 posto.

Najviše vinograda imaju Španjolci, najviše vina proizvedu Talijani, a najviše od njega zarade Francuzi. Njemačka, Velika Britanija i Amerika najveći su uvoznici, a kada je o uvozu riječ, zanimljiv je podatak da gotovo svaka druga boca nije proizvedena u zemlji u kojoj se popije.

(Agroklub)

Pratite nas na društvenim mrežama!