U znaku Božića – Hrvatska ima lijepe tradicijske božićne pjesme

Hrvatske tradicijske božićne pjesme su dragocjen i omiljen dio hrvatskog kulturnog identiteta, pripadaju među najbrojnije, najraznovrsnije i najljepše božićne pjesme na svijetu. Zanimljiva je i tvrdnja M. Gavazzija da se poneke hrvatske božićne popijevke svrstavaju „među najstarije primjere hrvatskog stihotvorstva“. Stoga ne čudi mnogobrojnost nastalih popijevki na hrvatskom tlu. Teško ih je pobrojiti jer su uglavnom sačuvane usmenom predajom. Neke su vrlo stare, a neke su nastale prije sto godina ili u novije vrijeme. Jedva da su koje druge pjesme Hrvati prihvatili u takvoj mjeri kao božićne. U njima pronalaze izraz vlastite duše, povijesti i sadašnjosti. Istodobno dopuštaju da ih te pjesme odgajaju, oblikuju. Te su pjesme doista pjesme Božjega naroda koji se u njima prepoznaje, s njima poistovjećuje i upravo njima najbolje izražava svoju vjeru, cjelovito kršćansko vjerovanje, svoje kršćansko opredjeljenje, spremnost nastaviti Isusovo djelo među ljudima i danas.
 
Glazba impresivno utječe na čovjeka te stvara ozračje radosti i svečanosti u pripravljanju i slavljenju blagdana. U tom pogledu ni hrvatski narod ne zaostaje u usporedbi s drugim narodima te bogatom i specifičnom povijesnom tradicijom stvara golemi opus posvećen božićnom liturgijskom vremenu i misteriju rođenja Djeteta Isusa. 
 
Došašće je radosno liturgijsko vrijeme praćeno lijepim popijevkama koje hrvatski narod posjeduje kao niti jedan drugi, one su neotuđivi dio u sadašnjoj glazbenoj kulturi Crkve. Neke od poznatijih su: ‘Padaj s neba’, ‘Zlatnih krila’, ‘O Marijo, ti sjajna zornice’, ‘Poslan bi anđeo Gabrijel’, ‘Ptičice lijepo pjevaju’, ‘Visom leteć ptice male’. U tim adventskim pjesmama izražava se radost skorom dolasku Božića i potiče se vjernike, da se duhovno pripreme za blagdan Božića te se iskazuje štovanje Blažene Djevice Marije.
 
Poznato dalmatinsko božićno i novogodišnje kolendanje ili kolendavanje je običaj koji je uvodio u blagdansko raspoloženje. Okupljao je i nosio bitnu poruku Božića među ljude, a to je dobra volja, mir i zajedništvo. Tako se ono liturgijsko iz crkve prenosilo u kuće, dvorišta i na ulice. 
 
Hrvatski pavlini objavili su prvu veću zbirku božićnih pjesama pod nazivom “Cythara octochorda” 1731. godine. U toj pjesmarici nalazi se i pjesma: ‘Narodi nam se kralj nebeski’. Još je starija pjesma ‘U se vrime godišća’ koja je nastala na hrvatskom Jadranu. Ostale poznate božićne pjesme su: ‘Svim na zemlji’, ‘Radujte se narodi’, ‘Oj, pastiri’, ‘Veselje ti navješćujem’ i mnoge druge. Sve su te pjesme nadahnute Evanđeljem pa su prepjevano Evanđelje. Izriču duboke i lijepe osjećaje koje je narod doživljavao u božićno vrijeme slaveći utjelovljenje Božjeg Sina u osobi Isusa Krista. Većina autora nije poznata. Zna se da pjesma ‘Spavaj, spavaj, djetiću’ potječe iz Grohota na Šolti, pjesma ‘Marija se majka trudi’ potječe iz Međimurja.
 
Čuvajmo tradiciju  Božića , važnost očuvanja i njegovanja baštine koju novim naraštajima brižno prenose njihovi preci. (hrvatski-fokus.hr)
 
Pratite nas na društvenim mrežama!