Noć muzeja u Gradskom muzeju Križevci

U ovim specifičnim uvjetima Gradski muzej Križevci i ove se godine uključio u obilježavanje tradicionalne Noći muzeja. Zbog pandemije većina programa održati će se virtualno, no kao i svake godine posjetitelji će moći u vremenu od 18 – 21 sat obići stalni postav Gradskog muzeja Križevci u Ulici Tome Sermagea 2, naravno uz pridržavanje svih epidemioloških mjera te uz ograničeni broj posjetitelja. Posjetitelji će moći razgledati Arheološku zbirku, Zbirku starog oružja, Kulturno-povijesnu zbirku, Etnografsku zbirku, Sakralnu zbirku te Cehovsku zbirku i sobu posvećenu znamenitim Križevčanima.

Također u vremenu od 18 – 21 sat u prostorima Likovne galerije Gradskog muzeja Križevci, Trg Antuna Nemčića 6/I, moći će se razgledati izložba Od cehova do Čelika i nakon, također uz pridržavanje propisanih epidemioloških mjera. Postav izložbe se proteže kroz četiri izlagačke prostorije Likovne galerije Gradskog muzeja Križevci, a na izložbi se uz tekstove kojima je predočena povijest cehova i tvrtke “Čelik”, kao i uloga Čelika u društvenom životu Križevaca i njegovih stanovnika, mogu vidjeti predmeti iz fundusa stalnog postava Gradskog muzeja Križevci. Od brojnih izloženih muzejskih eksponata  svakako vrijedi istaknuti cehovsku zastavu Velikog ceha iz 1859., nedavno restauriranu u Gradskom muzeju Varaždin, zatim cehovske povelje Velikog ceha iz 1646. i 1819. godine, cimere križevačkih kovača i bravara te cehovske protokole iz 19. stoljeća. Tvornica “Čelik” predstavljena je predmetima prikupljenim donacijama – sportskim peharima, plaketama i diplomama koje svjedoče o bogatom sportskom i kulturnom životu „čelikovaca“, ali i uspješnom poslovanju i ulaganjima tvornice. Društveni život dočaravaju brojne fotografije iz privatnih albuma bivših radnika, a posebno se ističu snimci i isječci iz novina koje potpisuje autor Željko Hlebec.

Uz eksponate, vrijeme koje izložba obuhvaća interpretirano je djelima suvremenih umjetnika. Tako se na izložbi mogu vidjeti dvije iz serije od šest slika pod nazivom “1971” umjetnice Martine Grlić koje prikazuju radnike za strojevima u tvorničkim pogonima. Na pet postamenata, oko kojih cirkulira postav, Antonio Grgić postavio je svoj novi rad pod nazivom “Tako se kalio čelik”, koji se sastoji od poliptiha – digitalnog tiska na čeličnim pločama sastavljenog od fotografija socrealističkog spomenika kipara Antuna Augustinčića srušenog 1992. godine u Gradcu.

Serija od 36 fotografija i kratki film pod nazivom “Sjećajte se radnike” Borisa Cvjetanovića prenose atmosferu nedavno zatečenu u Željezari Sisak, uz univerzalne motive odbačenih radničkih rukavica i praznih tvorničkih hala. Izložen je  sinopsis za nikada realizirani dokumentarno-eksperimentalni film Tomislava Gotovca “Osamsatno radno vrijeme”, planiran kao film od jednog jedinog statičnog kadra u kojem promatramo radnika/radnicu pri radu da bi se dobio „potpuni dokument“. Publika može vidjeti i filmove ”Radnička klasa” Kristine Kojan Goluža i Roberta Lučića, te “Kako se kalio čelik” umjetnika Igora Grubića koji je predstavljao Hrvatsku na 58. Venecijskom bijenalu 2019. godine, u kojem animirani likovi vode gledatelja kroz postapokaliptične pejzaže napuštenih tvorničkih pogona.

Niz monokromnih crteža polikolorom naziva “New age” (Novo doba) umjetnika Nenada Dančua problematiziraju moralnu i političku dezorijentaciju 90-ih godina 20. stoljeća. Skicu za instalaciju predlaže križevački umjetnik Saša Živković pod nazivom ČELIKBAŠČELIK gdje redefiniranjem logoa križevačke tvornice “Čelik”, kao simbola nekih arhaičnih vremena, problematizira postsocijalističko doba tranzicije u doba kapitalističkog postindustrijskog društva. Likovni postav završava s djelima križevačkog rukotvorca i “čelikovca” Dragutina Sokača koji je tehnikom varenja željeza oblikovao skulpture manjeg formata koje prikazuju muške figure u pokretu i komunikaciji s predmetima geometrijskih oblika. U radovima pod nazivom “Figura” autor je neposredno zabilježio svoje suradnike u pokretu na radnom mjestu tvorničkih pogona.

Izložba je bila dobra prilika da se prikažu djela iz fundusa Likovne zbirke Gradskog muzeja Križevci, pa se tako u likovnom postavu izložbe nalazi djelo s motivom iz željezarske radionice slikara i grafičara Dragutina Renarića (1872. – 1944.) nastalo 1941. tehnikom bakropisa, kao i akvarel Radna akcija”, djelo Julija Csikosa-Sessie (1898 – 1978) nepoznate godine nastanka. Izložba završava radom “Budućnost” autora Darka Bavoljaka, koji na sedam fotografija prenosi kadrove zatečenih vizura za vrijeme ratnih razaranja na području Pakraca i Lipika 1992. godine o kojima svjedoči motiv oštećenih natpisa/logoa tvornice simboličnog naziva “Budućnost”.

Posjetitelje od 29. siječnja i Noći muzeja na našim stranicama očekuju dva virtualna predavanja – izlaganje Branka Franceschija koji će kao kustos reći više o nastanku, fokusu i realizaciji Prvog bijenala industrijske umjetnosti koji se održao u Labinu 2014. kao projekt Labin Art Expressa XXI, dok će Alma Trauber kao vrijedan primjer cjelovite industrijske baštine predstaviti projekt “Park skulptura Sisak”.

Dizajn panoa i katalog izložbe potpisuje dizajner Boris Greiner, a u katalogu će se, uz tekstove jednog od kustosa izložbe Ozrena Blageca i stručne suradnice na izložbi dr. sc. Jelke Vukobratović, naći i članak “Društveni kontekst Čelika” autora Sandra Novosela. Autorica projekta i likovnog postava, te kustosica izložbe je ravnateljica Gradskog muzeja Križevci Tea Hatadi.

Djelatnici Gradskog muzeja Križevci za ovu su prigodu pripremili i nekoliko video-uradaka kako bi muzejske prostore i svoj rad približili posjetiteljima u virtualnom obliku. Video naslovljen Vodstvo kroz arheološku zbirku prikazuje najznačajnije eksponate stalnog postava Arheološke zbirke, a pripremila ga je muzejska savjetnica mr. sc. Lana Okroša Rožić. Priču o Križevcanki Magdi Logomer – Herucini, posljednjoj ženi u Hrvatskoj protiv koje se vodio sudski postupak da je vještica, priredio je viši kustos Ozren Blagec. Nekoliko je videa posvećeno izložbi Od cehova do Čelika i nakon koje je pripremila autorica, kustosica Tea Hatadi. Video-uradci biti će dostupni putem poveznice ispod ovog teksta od 29. siječnja pa i nakon Noći muzeja, kao začetak projekta izrade edukativnih video materijala na temu Križevaca i okolice.

Poveznica na virtualni sadržaj povodom Noći muzeja:
http://www.gradski-muzej-krizevci.hr/?page_id=2791

Gradski muzej Križevci

Pratite nas na društvenim mrežama!