Od 2004. uništeno najmanje 43 milijuna hektara prašuma

Svake se godine krči sve više prašuma, uglavnom zbog potreba poljoprivrede u industrijskim razmjerima. Područja bogata biološkom raznolikošću krče se da bi se stvorio prostor za stoku i usjeve.

Izračuni WWF-a temelje se na satelitskim snimkama ostvarenim između 2004. i 2018. godine u 29 osobito ugroženih regija.

Analiza te organizacije pokazala je da je krčenje šuma na 29 lokacija u području Južne Amerike, Afrike i jugoistočne Azije rezultiralo nestankom više od polovice prašuma u svijetu.

Najveća devastacija odvija se u području Amazonije u Brazilu, Kolumbiji, Peruu, Boliviji, Venezueli i Gvajani, gdje je sa zemljom sravnjeno ukupno 18,2 milijuna hektara prašume.

Ostala ‘žarišta’ krčenja obuhvaćaju Borneo, Paragvaj, Argentinu, Madagaskaru i Sumatru.

U brazilskoj regiji Cerrado, u kojoj živi pet posto svih životinja i biljaka našeg planeta, zemlja je iskrčena zbog proizvodnje soje i prehrane stoke, što je u razdoblju između 2004. i 2017. rezultiralo nestankom oko 32,8 posto šumskog područja.

“Šume se često uništavaju zbog proizvodnje soje za prehranu životinja, kakaa i govedine koja se izvozi u zemlje EU-a. Količinski otprilike šestina svih namirnica kojima se trguje u EU-u pridonosi daljnjem krčenju šuma u tropskim krajevima”, navodi se u priopćenju.

Zbog deforestacije nam prijeti nenadoknadiv gubitak biološke raznolikosti koja je ključna za život na Zemlji, upozorava WWF.

Rizik od novih pandemija

S obzirom na to da se prostor na kojemu žive divlje životinjske vrste svake godine sve više smanjuje, istodobno raste rizik od ponavljanja zoonotskih bolesti, poput pandemije covida-19.

“Moramo povesti računa o prekomjernoj potrošnji i konzumerizmu te više pozornosti obratiti na zdravlje i očuvanje prirode, umjesto da se fokusiramo na gospodarski rast i financijsku dobit po svaku cijenu”, rekao je Fran Raymond Price, voditelj Odjela za šume u WWF-u.

“To je u najboljem interesu čovječanstva jer je rizik od pojave novih bolesti veći u područjima prašuma u kojima se golemi dijelovi prenamijenjuju za poljoprivredna zemljišta”, kazao je Price, upozorivši da bismo, ako se ubrzo ne prestane s krčenjem šuma, “mogli propustiti priliku da pridonesemo sprečavanju sljedeće pandemije”.

Ana Mota da Silva, članica zajednice Mumbuca iz Cerrada, regije u kojoj je krčenje šuma samo u 2020. poraslo za 13 posto, kaže da se boji za budućnost.

“Znajući da naše rijeke presušuju, da toliko mnogo drveća umire … strahujem da moji sinovi, rođaci, moji potomci neće moći uživati u onome u čemu sam ja uživala. Moramo hitno zaustaviti krčenje prašuma, jer će u protivnom prestati život kakav poznajemo”, rekla je.

Nedavna istraživanja pokazuju da bi pretjerano krčenje šuma u amazonskom bazenu regiju moglo odvesti u nove klimatske uvjete, pretvarajući tropske šume u savane.

Izvor i foto: metro-portal.hr

Pratite nas na društvenim mrežama!