Vremeplov: 25. 01. 1808. rođen dr. Josip Kalasancij Schlosser vitez Klekovski

Ovaj znameniti liječnik i prirodoslovac rođen je u mjestu Jindrichov u regiji Moravska u današnjoj Češkoj. Nakon svršetka gimnazije u Brnu upisuje i 1832. završava studij medicine u Beču. Nakon završetka studija kratko radi u bečkoj bolnici, nakon čega odlazi u sjevernu Italiju na suzbijanje epidemije kolere, te konačno postaje profesor na medicinskoj školi u Salzburgu. U Hrvatsku, koja će mu uskoro postati nova domovina, dolazi 1836. kada u Našicama postaje osobni liječnik grofa Ladislava Pejačevića, no uskoro seli u dvorac Sveta Helena nedaleko Sv. Ivana Zeline, gdje je također bio osobni liječnik grofa Adamovića Ćepinskog naredne dvije godine. Njegovo slijedeće odredište u sjeverozapadnoj Hrvatskoj bile su Varaždinske Toplice gdje je 1838. postao kupališni liječnik. U Varaždinskim Toplicama zadržao se šest godina radeći na osuvremenjivanju ljecilišnih sadržaja, a tamo se upoznaje i s pet godina mlađim gorljivim ilircem Ljudevitom Vukotinovićem.

Godine 1844. Schlosser je imenovan županijskim fizikom (liječnikom) Križevačke županije, te seli u Križevce, gdje će proživjeti slijedećih deset godina. Ubrzo se ženi s Izabelom Žigrović, sestrom Franje Žigroviča Pretočkog, s kojom će imati dvojicu sinova, Levina i Ljudevita. Razvija i svoje prijateljstvo s Vukotinovićem, te će njih dvojica početi poduzimati prve organizirane istraživačke pohode po okolnim planinama, između ostalima i Kalnikom, što se smatra začetkom planinarstva u Hrvatskoj. Kako je 1854. ukinuta Križevačka županija Schlosser seli u Zagreb.

Između 1852. i 1856. Schlosser i Vukotinović poduzeli su nekoliko ekspedicija u sklopu kojih su posjetili i brojne druge hrvatske regije (Gorski kotar, Liku, sjevernu Dalmaciju…), o čemu su obojica pisali opsežne izvještaje, koji se danas smatraju pionirskim radovima na području prirodnih znanosti u Hrvatskoj. Kao rezultat njihovih zajedničkih istraživačkih pohoda 1857. objavljuju knjižicu Syllabus florea Croaticae, u kojim daju popis svih do tada poznatih biljnih vrsta koje rastu u Hrvatskoj.

Godine 1860. obnovljena je Križevačka županija, a za novog župana početkom slijedeće godine imenovan je Ljudevit Vukotinović, koji poziva Schlossera da se vrati u Križevce, na što se ovaj rado odaziva. Drugi Schlosserov boravak u Križevcima trajati će samo tri godine, jer je 1864. postao praliječnik („ministar zdravstva“) Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, te se ponovno vraća u Zagreb.

Ostatak života proveo je u Zagrebu i dalje se aktivno baveći prirodoslovljem. Zajedno s Vukotivnovićem 1869. objavljuje Floru Croaticu, i dan-danas najopsežnije djelo o hrvatskoj botanici, a 1879. izdaje Faunu kornjašah trojedne kraljevine, prvu entomološku knjigu u Hrvatskoj. Tijekom svojih istraživanja Schlosser je otkrio dvije nove biljne vrste (Cerastium decalvans i endem Pedicularis brachyodonta), a po njemu su imenovani jedan varijetet, jedan cijeli rod i tri biljne vrste. Zbog svojim iznimnih zasluga na području prirodoslovlja, ali i medicine, Josip Schlosser imenovan je 1866. jednim od prvih deset članova novoosnovane Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (danas HAZU).

Schlosser je bio veliki zaljubljenik u planine, te nije čudno da se našao među osnivačima Hrvatskog planinskog družtva 1874. te je izabran za njegovog prvog predsjednika, aktivno planinareći i u poznoj životnoj dobi.

Josip Schlosser Klekovski umro je u Zagrebu 27. travnja 1882. te je pokopan na groblju Mirogoj. Na njega danas podsjećaju Schlosserove stube u Zagrebu, te Schlosserova livada i dom podno vrha Risnjak.

Gradski muzej Križevci, u suradnji s Hrvatskim prirodoslovnim muzejom u Zagrebu, 2013. organizirao je izložbu o ovom znamenitom Križevčanu, koja je krajem 2015. gostovala i u Gradskom muzeju u Karlovcu.

NASLOVNA FOTOGRAFIJA: Portret dr. Josipa Schlossera Klekovskog iz Albuma znamenitih i zaslužnih Hrvata XIX. st. Milana Grlovića

Viši kustos Gradskog muzeja Križevci Ozren Blagec

Pratite nas na društvenim mrežama!