DANAS OBILJEŽAVAMO DAN MATERINSKOG JEZIKA

21. VELJAČE OBILJEŽAVA SE DAN MATERINSKOG JEZIKA. Materinski jezik je termin kojim označavamo prvi jezik koji dijete nauči u najranijoj dobi bez svjesnog učenja, najčešće od majke, stoga nosi takav naziv, a taj naziv u raznim verzijama postoji u skoro svakom jeziku svijeta.

Materinski jezik je termin kojim označavamo prvi jezik koji dijete nauči u najranijoj dobi bez svjesnog učenja, najčešće od majke, stoga nosi takav naziv, a taj naziv u raznim verzijama postoji u skoro svakom jeziku svijeta. Prema zadnjim podacima, gotovo 43% od postojećih 6000 jezika je pod prijetnjom izumiranja u jeku globalizacije, te otprilike jedan jezik nestane svaka dva tjedna. Izumiranja jezika znače gubitak velikih dijelova kulturne i intelektualne baštine.

Stručnjaci tvrde da je znanje materinskog jezika vrlo važno pri formiranju mišljenja, a istraživanja pokazuju da osoba koja nije svladala svoj materinski jezik ima problema s učenjem ne samo drugih jezika već i s učenjem uopće.

Svjesna uloge materinskog jezika u razvoju komunikacijskih vještina i oblikovanju svijesti i kretivnosti, Organizacija za obrazovanje, znanost i kulturu pri Ujedinjenim narodima (UNESCO) donijela je 1999. godine odluku o proglašenju 21. veljače Međunarodnim danom materinskoga jezika. S ciljem promicanja jezične raznolikosti i višejezičnog obrazovanja UNESCO želi podsjetiti da jezici nisu samo vitalan dio civilizacijskog kulturnog naslijeđa, već i nezamjenjivi izraz ljudske kreativnosti i veličanstvene različitosti.

Hrvatski jezik je jezik cjelokupne kulture i bitno je obilježje hrvatskog naroda. Hrvatski jezik, kao i ostali živi jezici, mijenja se i razvija, a njegova standardizacija provedena je u 19. st. kao rezultat potrebe za zajedničkim jezikom kojim će se moći sporazumijevati pripadnici iste nacije bez obzira na dijalekte. Danas je u Republici Hrvatskoj u službenoj uporabi hrvatski standardni (književni) jezik, na njemu se održava nastava, a glavni je sadržaj predmeta Hrvatski jezik te je neophodno njegovo dobro poznavanje od strane svih onih koji rade u okviru obrazovnog sustava.

Hrvatski je jezik ponekad “u drugom planu” u odnosu na druge jezike zbog različitih vanjskih utjecaja. Kroz povijest pa i danas, hrvatski se jezik bori” s mnogim stranim riječima koje nerijetko prihvaćamo i koristimo u svakodnevnom govoru, a ponekad nismo ni svjesni značenja tih stranih riječi.  Svi možemo pridonijeti tome da hrvatski jezik postane cjenjeniji koristeći se više hrvatskim, a manje stranim riječima.

Osim uloge komunikacijskog sredstva i prijenosnika društvenih vrijednosti i identiteta, jezici mogu utjecati i na gospodarski razvoj. Nažalost obrazovni sustavi širom svijeta i Internet zanemaruju tisuće jezika, što ugrožava i bogatstvo ljudskog znanja.

 Prema “Atlasu svjetskih jezika kojima prijeti nestanak” dominantni jezici poput engleskog, francuskog, španjolskog, ruskog i kineskog sve brže i više potiskuju manjinske jezike. Jezična raznolikost neodvojiva je od biološke raznolikosti, pa je gubitak samo jednog jezika gubitak za ukupni životni potencijal na zemlji, navodi UNESCO, ističući svoju presudnu ulogu u promicanju normativnih i provedbenih strategija i aktivnosti u očuvanju jezika.

Nestanak bilo kojeg jezika predstavlja gubitak i osiromašenje za cjelokupni ljudski um i znanje, ističe UNESCO, navodeći kao primjer postojanje niza biljaka s vrlo velikim ljekovitim učinkom, ali koje su poznate samo tradicionalnim kulturama. Ako se izgube jezici i kulture, nestat će i znanje o biljkama i njihovim ljekovitim karakteristikama.

Zato  Međunarodni dan materinskoga jezika ima svrhu podsjećati čovječanstvo na niz moralnih i praktičnih obaveza kojima može očuvati lingvističku raznovrsnost kao jedno od najvećih bogatstava koje nam je prošlost ostavila. /magicus.info/ foto: pixabay

Pratite nas na društvenim mrežama!