Nacionalna i sveučilišna knjižnica važna u oblikovanju kulturnog i intelektualnog života Hrvatske

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je jučer na svečanosti proslave Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Uz predsjednika Vlade bili su ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek i ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.

Nakon uvodnih pozdrava, govor predsjednika Vlade donosimo u cijelosti:

“Osobito mi je zadovoljstvo pozdraviti vas u ime Vlade Republike Hrvatske u prigodi svečanoga obilježavanja Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Prije svega, želio bih svim suradnicima, i kolegama, i prijateljima pokojnog ravnatelja Josipa Stipanova izraziti sućut. Riječ je o ravnatelju kojeg sam i osobno poznavao, i zasigurno i vi, kao i ja cijenimo njegov doprinos razvoju Nacionalne i sveučilišne knjižnice, osobito njenoj tranziciji prema digitalnom dobu.

Dan Knjižnice simbolično povezujemo s pojavom prve hrvatske knjige, Misala po zakonu rimskoga dvora koji je otisnut glagoljicom 22. veljače 1483., samo 28 godina nakon dovršetka Gutenbergove Biblije. To je ujedno bila i prva liturgijska knjiga rimskog obreda tiskana na nelatinskom jeziku (crkvenoslavenskom) i nelatinskom pismu. Tu činjenicu ponavljamo svake godine i njome se ponosimo jer nema mnogo kultura koje se mogu pohvaliti tako dugom tradicijom prvotiskanja na nacionalnom jeziku i nacionalnom pismu.

Iznimno bogata hrvatska pisana baština

Važno je također naglasiti da je Hrvatska uz glagoljicu rabila i latinično pismo i hrvatsku ćirilicu po čemu je hrvatska pisana baština bila iznimno bogata. To su iznimna postignuća kojima se trebamo ponositi. Čuvajući prošlost, čuvamo svoj nacionalni i kulturni identitet. Danas, u doba globalizacije, ta je zadaća upravo imperativna potreba.

Iza nas je iznimna i teška godina, obilježena borbom s pandemijom koronavirusa i razornim posljedicama potresa. Unatoč činjenici što se ovogodišnja svečanost zbog sigurnosti odvija u virtualnom okruženju, danas ipak s više optimizma moramo gledati na izazove koji su pred nama u zahtjevnom, ali stabilnom povratku u normalan život.

Prošla je godina bila obilježena i hrvatskim predsjedanjem Vijećem Europske unije. Na šest mjeseci imali smo namjeru da se cijela Europa u političkom smislu preseli u Hrvatsku i da se preseli upravo ovdje u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu koju smo s namjerom, ciljem i poštovanjem odabrali kao središnju točku naših aktivnosti u tom šestomjesečnom razdoblju. I dosita prva dva mjeseca bila su i dom većine susreta i sastanaka europskih čelnika, a ulaganja koja smo pritom napravili u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu dovršila su projekt koji je započet prije puno godina, gdje je prvi dio otvoren ’95 godine, u vrijeme predsjednika Tuđmana. I na taj način smo 25 godina kasnije završili projekt izrazito važan za hrvatsku kulturu, hrvatsko sveučilište i hrvatsku baštinu u punom smislu tu riječi, ali učinili Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu i kongresnim centrom s najmodernijim kapacitetima da ugosti najviše dužnosnike iz svijeta i Hrvatske. Stjecajem prilika Nacionalna i sveučilišna knjižnica je i dom za održavanja sjednica Vlade praktički već skoro godinu dana.

Mi smo poslali na taj način poruku Europi da vodeći računa hrvatskim velikanima možemo biti i kozmopoliti i Europejaci, a istodobno i domoljubi i samosvjesni Hrvati koji čuvaju svoje nacionalne vrijednosti. Tu je poruku u svom djelu isticao i Marko Marulić koji će na poseban način obilježiti godinu u koju smo zakoračili. Naime, prije točno 500 godina, 1521. godine, objavljena je u Veneciji Marulićeva Judita, prvi umjetnički ep u hrvatskoj književnosti napisan na narodnom jeziku. I s tom se obljetnicom s pravom ponosimo. Marulić istodobno je i književni kozmopolit, poznat diljem Europe, ali i metaforički „otac hrvatske književnosti“. On piše svoje djelo na starozavjetnu temu eksplicitno ističući da je ono „u versih harvacki složeno“, što je svojevrsni pjesnički unicum njegova doba. Spominjanje nacionalnog imena govori ne samo o autorovoj identitetskoj samosvijesti nego i svijesti da je hrvatski jezik već u njegovo doba bio sposoban izraziti najdublje osjećaje i egzistencijalne krize.

Vlada 2021. proglasila Godinom čitanja

Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu obilježava se u posebno svečanom ozračju jer se isprepleće s obilježavanjem Međunarodnoga dana materinskoga jezika, kao i Dana hrvatske glagoljice. Kako znamo, jezik i pismo – premda ne jedine – glavne su odrednice identiteta i posebnosti nekog naroda. Nacionalna i sveučilišna knjižnica odigrala je važnu ulogu u promicanju i jednoga i drugoga obilježja našega identiteta. A kako je skrb o pisanoj baštini, ali i o suvremenoj knjižnoj produkciji neodvojiva od kulture čitanja i čitalačkih navika naših građana, moram podsjetiti i na očekivanu ulogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u provedbi brojnih aktivnosti i programa promicanja čitanja u godini koju je Vlada Republike Hrvatske upravo tako i proglasila, na prijedlog ministrice kulture.

Vjerujem da će Nacionalna i sveučilišna knjižnica sa svojim stručnim i ljudskim potencijalom biti snažan partner u uspostavi učinkovitog društvenog okvira za podršku čitanju, razvoju čitalačke pismenosti i poticanju čitatelja na aktivno i kritičko čitanje. Proglašavajući 2021. godinom čitanja, imali smo u vidu golem doprinos knjiga i čitanja mentalnoj i duhovnoj dobrobiti naših građana u vrijeme borbe protiv pandemije koronavirusa i potrebe da se pod svaku cijenu zaštiti zdravlje ljudi. Jednako tako, u stjecanju ili učvršćivanju navike čitanja vidimo moćno sredstvo za uklanjanje brojnih štetnih posljedica Covida-19.

Kontinuirano prateći rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, svjedoci smo da je riječ o ustanovi koja se trudi pomicati granice nužne za kvalitetno funkcioniranje u suvremenom društvu koje počiva na znanju, obrazovanosti, kulturnoj osviještenosti i informiranosti.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica odavno je prepoznala najuspješnije mehanizme za provođenje svoje vizije, a važna je i njezina uloga središnje matične knjižnice. Osim nadzorne, razvojne i komunikacijske uloge prema svojim korisnicima, jedna je od karika u lancu u kojoj je visoka razina stručnosti rezultirala dobro organiziranim i uspješnim sustavom knjižnica u Hrvatskoj. A u kontekstu razvoja hrvatske kulture i njezinom strateškom pozicioniranju u ukupnom razvoju naše domovine pozicija knjižnica i knjižničarstva svakako je jedan od glavnih prioriteta.

Čestitke dobitnicima

No Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice uvijek je prigoda i za čestitke zaslužnim stručnjacima i ustanovama, kao i priznanje svima onima koju su svojim osobnim angažmanom predano i ustrajno radili na poboljšanju i promicanju Knjižnice i knjižničarske djelatnosti. Ovogodišnjim dobitnicima, uime Vlade Republike Hrvatske, čestitam na njihovim postignućima i doprinosu.

Uz čestitke za Dan Knjižnice, svim djelatnicima, ravnateljici i svima vama koji ovdje dolazite ili ste dolazili želim još jednom ponoviti koliko je ona važna u oblikovanju kulturnog i intelektualnog života Hrvatske, kao i jačanja naše nacionalne baštine i njeno povezivanje sa suvremenim i svakodnevnim životom. Čestitke još jednom.”

Vlada Republike Hrvatske

Pratite nas na društvenim mrežama!