U nedjelju je započeo "Mjesec hrvatskoga jezika". Evo nekoliko zanimljivih činjenica o hrvatskom jeziku koje vjerojatno niste znali

Mjesec hrvatskoga jezika započeo je ove nedjelje, a Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje pozvao je sve učenike osnovnih i srednjih škola da se prilagode svojim virtualnim satovima hrvatskog jezika, koji će trajati do 17. ožujka.
Mjesec hrvatskoga jezika odvija se između dana obilježavanja Međunarodnog dana materinjeg jezika, dakle od jučer 21. veljače, koji je UNESCO proglasio 1999. godine, i 17. ožujka, dana kada je objavljena Deklaracija o nazivu i statusu hrvatskoga standardnoga jezika. 1967.

“Mjesec hrvatskog jezika obilježava se u Hrvatskoj i svugdje drugdje gdje se hrvatski govori već niz godina. Jedna od najvažnijih osobina hrvatskog nacionalnog identiteta, hrvatski jezik zadržao je svoj identitet i autonomiju unatoč manje povoljnom postupanju, odupirući se svim pritiscima i zabranima tijekom svoje tisućljetne povijesti ”, kažu iz Instituta.
Hrvatski je jezik 2013. postao 24. službeni jezik Europske unije, što je bio jedan od razloga zašto je Institut pokrenuo Mjesec hrvatskoga jezika kako bi nastavio štititi hrvatski jezični i nacionalni identitet u europskoj obitelji naroda. Ovogodišnje izdanje Mjeseca hrvatskog jezika održat će se putem interneta i trajat će do 17. ožujka.
Uključit će brojna predavanja o digitalnim platformama, čiji će raspored biti dogovoren s nastavnicima hrvatskog jezika.

Evo nam i 13 činjenica o hrvatskom jeziku koje vjerojatno niste znali.

1. Jedan od južnoslavenskih jezika, hrvatski se kroz povijest nazivao drugačije, a jedno od imena bilo je „ilirsko“.

2. Hrvatski se jezik prvi put spominje 1275. godine u dokumentu “Istarski razvod”.

3. Riječ “enciklopedija” prvi je put koristio 1559. godine Pavao Skalić iz Zagreba.

4. Ivan Kukuljević Sakcinski prvi je čovjek koji je govorio na hrvatskom jeziku prije Sabora. Govor je smjelo promovirao borbu za nacionalno oslobođenje, tražeći da hrvatski postane službeni jezik u školama i uredima, postupnim uvođenjem u javni život. Ukazao je i na opasnost zamjene hrvatskog drugim jezicima..

5.Hrvatski sabor donio je odluku da hrvatski postane službeni jezik 1847. godine, zamjenjujući latinski.

6. Hrvatski ima tri glavne skupine dijalekata – kajkavski, štokavski i čakavski – svi su dalje podijeljeni u šest ili sedam dijalekata. Kajkavski govori obilježavaju mnoge posuđene riječi s njemačkog i mađarskog, štokavski dijalekti s turskog i talijanskog (a na sjeveru također njemački i mađarski), a čakavski s talijanskog jezika.

7. Najkraće hrvatske riječi su samo jedno slovo – a (ali, i) u (in), i (i), s (with, from), k (to).

8. Najduža hrvatska riječ (osim zapisanog oblika dugih brojeva) je prijestolonasljednikovičičinima s 31 znakom (30 slova budući da je „lj“ jedno slovo). Prijestolonasljednikovičičinima – na engleskom se prevodi kao “mala nasljednica prividna prijestolju” u množini dativa- (Heiress to the throne)

9. Hrvatski je jedan od izvora za minimalni jezik “toki pona”, stvoren u Torontu i zasnovan na prirodnim jezicima prema tao principima

10. Riječ “paprika” prenesena je na mnoge europske jezike u izvornom obliku, a nije prevedena.

11. Hrvatski je jedan od tri službena jezika u Bosni i Hercegovini.

12. Vjeruje se da se najstariji hrvatski dijalekt govori u Bednji u Hrvatskom zagorju.

13. Hrvati su jedni od najkreativnijih kada je riječ o psovkama u Europi , ponajviše zahvaljujući bogatom dijalektu i obilju sinonima.

šv/radiokrizevci.hr

croatiaweek.hr, Foto: pixabay.com

Pratite nas na društvenim mrežama!