Zadnji utorak u veljači Svjetski je dan kastracije životinja

Svjetski dan kastracija pasa i mačaka, o kojem se u svijetu već godinama govori, a sve više i piše, ima za cilj proširiti i ojačati svijest javnosti o značaju kastracija kućnih ljubimaca kao mjeri koja omogućava izravnu kontrolu njihove reprodukcije i pozitivno utječe kako na zdravlje kastriranih životinja – ukoliko je kastracija indicirana – tako i na smanjenje broja novih štenaca i mačića koji svakodnevno pristižu u brojna skloništa za nezbrinute životinje.
Povijest kaže da je inicijativa krenula kao Spay Day USA 1995. godine u cilju rješavanja problema napuštenih životinja.
U Hrvatskoj važeći Zakon o zaštiti životinja izglasan 4.10.2017. godine, iz razloga na koje se upozoravalo i prije njegovog stupanja na snagu, nije u potpunosti zaživio u praksi, mada su pojedine jedinice lokalne samouprave uistinu napravile određene pozitivne iskorake u rješavanju problema nezbrinutih životinja. Kastracija pasa i mačaka svakako je mjera koja utječe na regulaciju njihove populacije i sa stručne je strane podržana, a pojedine veterinarske organizacije na ovaj dan odobravaju niže cijene ovakvog zahvata.
Dosadašnja borba sve brojnijih volontera kupljenih u udrugama za zaštitu životinja ostala je i sada najvećim dijelom jedina stalna i vidljiva društvena aktivnost kojom društvo nastoji riješiti brojne postojeće i potencijalne probleme vezane uz i dalje moguć nekontrolirani rast broja napuštenih životinja. Stalan problem broja životinja u skloništima, širem je društvu vjerojatno najznačajniji zbog financijskih razloga, no nekontrolirano razmnožavanje kućnih ljubimaca tek je dio problema koji nastaju uslijed često isticanog, neodgovornog vlasništva posjednika pasa i mačaka kućnih ljubimaca.
Različiti zdravstveni problemi nastali zbog neodgovornog vlasništva kućnih ljubimaca vidljivi su svakodnevno u mnogim veterinarskim ambulantama. Najviše takvih ipak je u onim ambulantama koje su izravnije i učestalije vezane uz rad skloništa, a upravo su te ambulante najviše i uključene u programe kontrole napuštenih pasa koja je u praksi nemoguća bez suradnje veterinara i nevladinih organizacija.
Kako štenci i mačići ne bi niti dospijevali u skloništa, potrebno je provoditi propisanu mjeru trajne sterilizacije pasa i mačaka kućnih ljubimaca.
Mišljenje Saveza europskih udruženja veterinara male prakse (FECAVA) o kontroli populacije pasa je sljedeće:
„Na područjima u kojima je kontrola populacije pasa na početku provedbe ili su kapaciteti skloništa nedovoljni ili skloništa ne postoje treba razmotriti privremene mjere za prevenciju rasta populacije. „Uhvati – kastriraj – vakciniraj – pusti“ je program koji se uspješno koristi na određenim područjima i treba ga uvijek uzeti u obzir u odnosu na lokalnu situaciju.”
I Odjel veterinara male prakse Hrvatske (OVMPH HVK) podržao je propisivanje trajne sterilizacije pasa i mačaka, ali „uz uvjet mogućnosti izuzeća vlasnika koji to ne žele iz bilo kojeg razloga, te njihovu registraciju bez ikakvih posljedica po njihovu odluku na pravo izbora.”
Za vlasnike kućnih ljubimaca važno je znati da je kastracija jednokratni i zapravo mali financijski trošak u usporedbi sa koristima, ali i neželjenim problemima koji se na taj način sigurno izbjegavaju. To je mjera kojom vlasnik osigurava svoga psa od neželjenog i nekontroliranog razmnožavanja, ali i svih s tim povezanih posljedica.
Stalnim širenjem svijesti o potrebi kontrole razmnožavanja kućnih ljubimaca možemo barem pridonijeti informiranosti javnosti i barem tako podržati opravdane interese društva da broj napuštenih životinja u skloništima svede na nulu.
U usporedbi sa brojnim drugim inicijativama koje imaju za cilj različite promjene društva i društvenog ponašanja, kontrola razmnožavanja kućnih ljubimaca vjerojatno je jedna od rijetkih koja nema svoje protivnike, barem kada su udruge u pitanju.
Svaka indicirana i stručno obavljena kastracija kućnih ljubimaca rezultat je djelovanja upravo odgovornog vlasnika ili skrbnika. Vjerojatno nije vrijeme da se to ocjenjuje kao evolucijski pomak, ali svakako jest smjer za budućnost u kojoj će odgovorno vlasništvo biti zapravo i jedino moguće vlasništvo, neovisno o kojim se vrstama životinja radi. (veterina. portal)

Foto: prijateljiživotinja.hr

Pratite nas na društvenim mrežama!