Dogodilo se na današnji dan – 15. ožujka

Julije Cezar, najslavniji rimski Imperator, svojim je brojnim vojnim pobjedama znatno proširio vlast Rimskog carstva, a njegova diktatura označila je kraj vrhovne vladavine senata u Rimu i početak carstva. Cezar je na današnji dan 44. godine pr. Kr. ubijen od grupe senatora prilikom ulaska u senat. Uboden je noževima 23 puta, a na čelu urote bili su Marko Junije Brut, Gaj Kasije Longin i Gaj Trebonije. Cezarove posljednje riječi upućene Brutu i danas su zapamćene: ”Zar i ti, sine Brute?”. ožujka 1848. godine u Pešti je izbila Mađarska revolucija koja je pored općih značajki europskih ustanaka protiv feudalaca imala prvenstveno karakter mađarske borbe za samostalnost. Vođa borbe bio je Lajos Kossuth, a revoluciju je predvodila skupina studenata na čelu sa Sandorom Petofijem. Od Beča se zahtijevaju veće ovlasti sabora, ukidanje kmetstva i vraćanje mađarskih vojnika u domovinu sa talijanskog ratišta. Monarhija prihvaća uvjete, a Mađari dobivaju vladu koju imenuje njihov sabor te velike ovlasti sabora.

Rolls-Royce je engleska tvornica automobila i avionskih motora, osnovana na današnji dan 1906. od strane Charlesa Stewarta Rollsa i Henryja Roycea. Prvi model bio im je Silver Ghost koji se proizvodio sve do 1925. godine. 1931. tvrtka kupuje tada posrnulog automobilskog proizvođača Bentley. Od tada pa sve do 2002. Rolls-Royce i Bentley su se razlikovali samo po prednjoj masci i manjim detaljima.

Nikola II., poznat i kao Krvavi Nikola, bio je posljednji okrunjeni ruski car. Vladao je od 1894. do prisiljenog abdiciranja 15. ožujka 1917. Period njegove vladavine obilježio je ekonomski razvoj Rusije i porast pokreta koji su doveli do revolucija. Opće nezadovoljstvo u društvu te iscrpljujući Prvi svjetski rat doveli su do svrgavanja carskog režima u veljači 1917. Nakon careve abdikacije Rusija je ušla u građanski rat, a boljševici su Nikolu i njegovu obitelj strijeljali 1918.

Na današnji dan 1967. nastala je Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika jer hrvatski jezikoslovci nisu bili zadovoljni rječnicima i pravopisima u kojima se jezik nazivao hrvatskosrpskim. U Deklaraciji koju je potpisalo 18 znanstvenih i kulturnih ustanova iznijeli su svoje negativne stavove o Novosadskom dogovoru. Upozoreno je na neravnopravan položaj hrvatskog jezika te je zatražena ravnopravnost svih jezika naroda u Jugoslaviji. Objavljivanje teksta izazvalo je oštru i negativnu reakciju, kako konzervativnog dijela hrvatskog partijskog rukovodstva, tako i saveznog CK SKJ, pa i samog Josipa Broza Tita.

Izvor: metro-portal.hr, Foto: šv

Pratite nas na društvenim mrežama!