Dogodilo se na današnji dan – 25. ožujka

Jedan od najpoznatijih engleskih kraljeva Richard I. Lavljeg Srca, uz francuskog kralja Filipa II. i njemačkog cara Fredericka I. Barbarossu jedan od ključnih sudionika Trećeg križarskog rata, 1199. godine ranjen je tijekom opsade malog dvorca kod Limogesa u Francuskoj. Prema povijesnim podacima, Richard je pred kraj dana bez oklopa obilazio dvorac provjeravajući kako napreduje potkopavanje zidina kada ga je u lijevo rame pogodio projektil iz samostrela. Rana se ubrzo inficirala, a Richard je umro 13 dana kasnije.

Nizozemski matematičar, fizičar i astronom 1655. godine otkrio je najveći Saturnov mjesec Titan.

Željeznička pruga između Swansea i Mumblesa u Walesu, tada poznata pod imenom Oystermouthstka pruga, 1807. godine, na isti dan kada je Velika Britanija ukinula trgovinu robljem, postala je prva pruga kojom su prevoženi putnici. Prugom su u početku prometovali vagoni s konjskom zapregom, zatim parne lokomotive, a kasnije električni vlakovi. Kad je dionica 1960. zatvorena bila je najduže uporabljivana pruga u svijetu.

U Grčkoj je 1821. godine buknula pobuna protiv Otomanskog carstva što je označilo početak grčkog rata za nezavisnost. 1924. godine, na 103. obljetnicu početka pobune, premijer Alexandros Papanastasiou proglasio je Drugu Helensku republiku.

Pod primamljivim obećanjima Kraljevina Jugoslavija je 1941. godine pristupila Trojnom paktu Njemačke, Italije i Japana. Nakon puča organiziranog od strane Engleske samo dva dana poslije, došlo do smjene vlasti i razvrgavanja pristupa. Snage Osovine nezadovoljne takvim razvojem događaja isplanirale su napad i u Travanjskom ratu u samo 13 dana pregazile neorganiziranu jugoslavensku vojsku.

Prvi potpuno funkcionalan space shuttle (Space Transportation System – STS) Columbia, 1979. godine dopremljen je na lansirnu rampu svemirskog centra John F. Kennedy na Floridi gdje je u pripremama za prvi let proveo dvije godine. Columbia je do trenutka nesreće 2003. godine, kad je u njenom raspadu pri ulasku u atmosferu poginulo svih sedam članova posade, obavila 28 svemirskih misija.

Ruski kozmonaut Sergei Krikalev 1992. godine vratio se na Zemlju nakon što je u svemirskoj postaji Mir proveo 311 dana, 20 sati i 1 minutu. “Posljednji državljanin SSSR-a”, kako je kasnije prozvan jer se dok je on boravio u orbiti SSSR raspao, postao je time rekorder u vremenu provedenom u svemiru škupivši ukupno 803 dana, 9 dsati i 39 minuta boravka ‘van planeta’ čime je srušio rekord od 748 dana koji je prije držao Sergej Avdejev.

Izvor: metro-portal.hr

Pratite nas na društvenim mrežama!