Mjesec hrvatskog jezika! Znate li što su štumfe, penezi, kukumar? Ako ne znate pročitajte u nastavku

U Hrvatskoj se od 17. ožujka 1967. godine, od kada je objavljena Deklaracija o imenu i statusu hrvatskoga standardnoga jezika, obilježava Mjesec hrvatskog jezika. Odvija se između dana obilježavanja Međunarodnog dana materinjeg jezika, 21. veljače, koji je UNESCO proglasio 1999. godine i 17. ožujka.

“Mjesec hrvatskoga jezika obilježava se u Hrvatskoj i svugdje drugdje gdje se hrvatski govori već niz godina. Jedna od najvažnijih crta hrvatskog nacionalnog identiteta, hrvatski jezik zadržao je svoj identitet i autonomiju unatoč manje povoljnom postupanju, odupirući se svim pritiscima, degradirajući i zabranima tijekom svoje tisućljetne povijesti ”, poručuju iz Instituta za hrvatski jezik.

Podsjetimo i na to da je hrvatski jezik 2013. postao 24. službeni jezik Europske unije, što je bio jedan od razloga zašto je Institut pokrenuo Mjesec hrvatskoga jezika kako bi nastavio štititi hrvatski jezični i nacionalni identitet u europskoj obitelji naroda.

Ovogodišnje izdanje Mjeseca hrvatskog jezika zbog situacije pandemije koronavirusa održava se putem interneta.

Pronašli smo i nekoliko zanimljivih različitih riječi koje imaju isto značenje.

Različiti dijelovi Hrvatske, poput mnogih zemalja, imaju svoj dijalekt zasnovan na svojoj povijesti- piše portal croatiaweek.hr

Istra i Dalmacija bile su povijesno pod utjecajem Italije, pa je njihov dijalekt prepun talijanskih riječi, posebno u kućanstvu i pripremi hrane. 

Na sjeveru, u Hrvatskom zagorju, njemački je jezik imao velik utjecaj sve do Zagreba, a to je rječnik “Purgerski”. Riječi koje se danas koriste u glavnom gradu i oko njega poput “šuster” (postolar) i “šnajder” (krojač), preuzete su iz njemačkog.

U Slavoniji ima puno riječi na turskom, poput „komšija“. susjed, mađarsko i njemačko podrijetlo. No, svaka regija ima svoje dijelove, poput Bednje u Hrvatskom zagorju, gdje se govori potpuno drugim dijalektom – pa ponekad ne možete razumjeti ni svog susjeda. 

Ispod je nekoliko primjera različitih riječi s istim značenjem u različitim dijelovima Hrvatske.

Novac:  “novac” u Zagrebu, “penezi” u Hrvatskom zagorju, “šoldi” u Dalmaciji, “munita” ili “šoldi” u Istri, “pare” ili “jaspre” (izvedeno iz turskog) u Slavoniji

Novčanik:  „novčanik“, „gertašlin“ u Zagrebu, „tašlin“ u Zagorju, „takujin“ u Dalmaciji, „portafojo“ ili „portamunida“ u Istri

Za pogodak:  “udariti”, “žvajznuti”, “žvajznul bum” (pogodit ću) u Zagrebu, “vudriti”, “vudril bum” u Zagorju, “bonbizat” ili “mlatnit” u Dalmaciji.

Ručnik:  „ručnik“ u Zagrebu, „šugaman“ u Dalmaciji (od talijanskog asciugamano) i „peškir“ u Slavoniji

Čarape:  “čarape” u, Zagreb, “štumfi” u Zagorju, “bičve” u Dalmaciji i Istri, “štumfe” u Međimurju

Liječnik:  “liječnik” u Zagrebu, “doktor”, “dotur” u Dalmaciji, “medigo” u Istri

Magarac:  „ magarac “ standardni hrvatski, „tovar“ u Dalmaciji i Istri

Deka:  “deka” u Zagrebu, “punjava” u Istri, “gunj” u Zagorju

List:  “plahta” u Zagrebu, “lancun” u Dalmaciji

Jastuk:  “jastuk” u Zagrebu, “vanjkuš” u Zagorju i Međimurju, “kušin” u Dalmaciji i Istri

Pojas:  “remen”, “pojas” u Zagrebu, “Kaiš” u Dalmaciji

Trgovina:  “trgovina” u Zagrebu, “štacun” u Zagorju, “komeštibil” u Dalmaciji, “butiga” u Istri / Dalmaciji, “zadruga” u Međimurju

Doručak ili marenda:  „doručak“ ili „užina“, „gablec“ u Zagrebu, „fruštuk“ u Zagorju, „zajtrik“ u Međimurju, „marenda“ u Dalmaciji, „fruštik“ ili „marenda“ u Istri

Grah:  „grah“ – „bažulj“ u Hrvatskom zagorju, „gra“ u Slavoniji, „fažol“ u Dalmaciji, „pažul“ ili „fazol“ u Istri

Krastavac:  „krastavac“ u Zagrebu „vugurek“ u Zagorju i Međimurju, „kukumar“ u Dalmaciji, „kugumar“ u Istri, „krastavac“ u Slavoniji

Kišobran:  “kišobran” u Zagrebu, “ambrijela” u Zagorju, “lumbrela” u Dalmaciji, “lumbrija” u Istri

Pjevati : „pjevati“ u Zagrebu, „popievati“ u Zagorju, „kantat“ ili „pivat“ u Dalmaciji, „pojati“ ili „kantati“ u Istri

Razgovarati:  “razgovarati”, “pripovedati” u Zagrebu i Zagorju, “čakulat” u Dalmaciji, “divaniti” u Slavoniji

Prijatelj:  „prijatelj“, „frend“ ili „pajdaš“ u Zagrebu, „pajdaš“ u Zagorju, „kumpanjo“ ili „prika“  u Dalmaciji, „kumpanjon“ ili „amiko“ u Istri

šv/radiokrizevci.hr

Izvor info: croatiaweek.hr, foto: pixabay.com, Hrvatski Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje