Plenković u Bruxellesu: Hrvatska će dati doprinos radu Konferencije o budućnosti Europe

Hrvatska je spremna dati doprinos radu Konferencije o budućnosti Europe, u kojoj će u ime Komisije jednu od vodećih uloga imati potpredsjednica za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica, izjavio je u četvrtak premijer Andrej Plenković.
“Hrvatska će na domaćoj sceni i kroz angažman svojih predstavnika dati doprinos raspravi o tome kako zajednički odgovoriti na globalne izazove i kako ova Konferencija može poboljšati odgovore Europske unije i njezinih institucija na očekivanja građana i na brojna pitanja u svijetu koja su danas bitno drukčija nego što su bila prije covida-19”, rekao je Plenković nakon razgovora s predsjednikom Europskog parlamenta Davidom Sassolijem.

Čelnici triju institucija EU-a potpisali su u srijedu u Bruxellesu zajedničku deklaraciju o Konferenciji o budućnosti Europe, koja je zamišljena kao javni forum u kojem će građani u sljedećih godinu dana moći reći kakvu Europsku uniju žele.

Konferencija bi trebala biti otvorena 9. svibnja na Dan Europe. Trebala je početi još 9. svibnja prošle godine, ali je sve moralo biti odgođeno, jednim dijelom zbog pandemije koronavirusa, ali ponajviše zato što se čelnici europskih institucija nisu mogli dogovoriti tko će predsjedavati Konferencijom.

Konferencijom će predsjedavati tročlano predsjedništvo, u kojem će biti predsjednica Komisije, predsjednik Parlamenta i premijer zemlje koja obnaša rotirajuće predsjedništvo Vijećem EU-a.

Osim kolektivnog predsjedništva, postojat će izvršni odbor koji će biti zadužen za organizaciju i nadzor rada Konferencije. U izvršnom odboru po tri člana će imati svaka od tri glavne institucije EU-a, a predstavnici nacionalnih parlamenta imat će status promatrača. U ime Komisije u izvršnom odboru bit će Hrvatica, potpredsjednica Komisije Dubravka Šuica.
Sassoli je rekao da bi rezultat Konferencije trebao biti bolje funkcioniranje Unije koja bi trebala “dobiti nove kompetencije”.

Osim o Konferenciji o budućnosti Europe, Sassoli i Plenković razgovarali su o problemu s cjepivima u EU-u, europskoj perspektivi zapadnog Balkana, o hrvatskim naporima na ulasku u šengenski prostor i eurozonu.

Plenković je rekao da Hrvatska podržava približavanje zemalja jugoistoka Europe EU-u te da poseban interes ima za Bosnu i Hercegovinu, zemlju s kojom ima najdulju granicu i u kojoj žive Hrvati, kao najmalobrojniji konstitutivni narod.

“Postoje snažne poveznice, imamo prijateljske odnose i pritom vodimo računa o ravnopravnosti konstitutivnih naroda, osobito Hrvata, koji su najmalobrojniji konstitutivni narod. Na tom tragu želimo da svi zajedno idu prema EU-u”, rekao je Plenković.

Stoltenberg: Hrvatska je pouzdan saveznik i partner

“Hrvatska je vrlo cijenjena i privržena članica našeg Saveza, koja pridonosi raznim misijama i operacijama, u Iraku, pomažući u borbi protiv međunarodnog terorizma, na Kosovu, pomažući u stabiliziranju toga dijela zapadnog Balkan, na Baltiku i u pomorskim operacijama”, rekao je Stoltenberg prije sastanka s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem.

Plenković, koji je susretom sa Stoltenbergom započeo 24-satni posjet Bruxellesu, rekao je da se Hrvatska ponosi svojim sudjelovanjem u raznim misijama i operacijama NATO-a te najavio da će u sljedećih nekoliko tjedana ojačati svoju nazočnost na Kosovu.

“Mislim da smo se dokazali kao pouzdan i solidan saveznik i partner u svim političkim i vojnim aktivnostima Saveza”, rekao je Plenković.

Strateški koncept NATO 2030.

Plenković i Stoltenberg razgovarali su o nizu tema od strateškog koncepta NATO 2030. koji ima za cilj učiniti Savez relevantnijim s obzirom na globalne promjene – a Hrvatska je spremna tome pridonijeti – do jačanja transatlantske suradnje i partnerstva, sada kada je u Washingtonu nova administracija koja želi to isto.

“Hrvatska će dati odgovarajući doprinos našem partnerstvu i našem Savezu”, rekao je Plenković.

Premijer Plenković sastat će se večeras i s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen s kojom će razgovarati o mnogim temama – od izrade Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, borbi protiv koronavirusa, distribuciji cjepiva, ulasku u eurozonu i šengenski prostor, te predsjednikom Europskoga vijeća Charlesom Michelom s kojim će biti riječi o globalnim temama, Rusiji, Kini, Turskoj, proširenju EU-a, BiH, ulasku u Schengen i eurozonu.

Izvor: Hina/Vlada

Pratite nas na društvenim mrežama!