Visoko gospodarsko učilište nositelj projekta "Mogućnost korištenja digestata iz bioplinskog postrojenja kao gnojiva i poboljšivača tla" – koliko je koristan digestat?

Visoko gospodarsko učilište u Križevcima uspješno provodi brojne EU projekte, a među njima je i projekt “Mogućnosti korištenja digestata iz bioplinskog postojenja kao gnojiva i poboljšivača tla”. Odobrena potpora  iznosi 1.374.789,88 HRK, a projekt je financiran sredstvima Europske unije iz Programa ruralnog razvoja, Mjera 16, podmjera 16.1 “Potpora za osnivanje i rad operativnih skupina Europskog partnerstva za inovacije za poljoprivrednu produktivnost i održivost”. 

Cilj projekta je utvrditi kvalitetu digestata (sadržaj hraniva-štetnih tvari-ako ih ima), istražiti utjecaj gnojidbe digestatom na značajke tla fizikalne i kemijske, sadržaj štetnih tvari u tlu, na uzgajanu vrstu (kulturu), prinos i kvalitetu uzgajane kulture, zastupljenost korova te izračunati isplativost, kazala je jučer na predstavljanju projekta dekanica VGUK dr.sc. Marijana Ivanek Martinčić.

Pokusi će se provoditi na šest gospodarstava, a partneri  u projektu su općine Sveti Petar Orehovec i Gradec na čijim područjima se nalaze bioplinska postrojenja. 

-“Sve je počelo pred tri godine kada je bio raspisan natječaj  za Mjeru 16.1.1. osnivanje operativnih skupina, a smisao mu je bio da se okupe poljoprivredna gospodarstva s nekim svojim problemom oko neke znanstven ustanove, a to smo u ovom slučaju bili mi, dakle Visoko gospodarsko učilište u Križevcima” – kazala je uvodno dekanica VGUK dr. sc. Marijana Ivanek Martinčić.

U bližoj okolici Križevaca postoje dva bioplinska postrojenja čiji nusprodukt je digestat.

-“Kad se gomila u hrpama, on predstavlja i neku opasnost, a s druge strane znamo da u njemu ima veliki potencijal za poljoprivrednu proizvodnju. Ta ideja je bila dobra da OPG-ovi na taj način rješavaju svoj otpad sa farmi i da proizvode biljnu masu za ta postrojenja, a da se  nusprodukt vraća opet u poljoprivredu. Zamišljeno je to sve kao jedan kružni ciklus i očekivalo se od toga zapravo jedan napredak cijelog kraja.

Međutim, tu su se pojavili neki problemi jer mnogi su koristili digestat u ogromnim količinama, možda i pretjeranim, dok su neki možda manje  

povjerenja imali u taj digestat i izbjegavali ga koristiti. Mi smo smatrali da je krajnje vrijeme da se cijeli taj ciklus dobro istraži i da vidimo kako  digestat djeluje na tlo, prinos i biljku i to u svim mogućim pokazateljima._” rekla je Marijana Ivanek Martinčić.

Dodala je da, osim isplativosti, treba imati širu sliku od toga i gledati kako neki postupak u poljoprivredi djeluje na tlo, klimu, okoliš i kvalitetu poljoprivrednog proizvoda i na zdravlje svih nas.

“Dakle, nije dovoljno samo znati  da li nam se samo isplati ili ne. U pokusima na 6 gospodarstva prvo će se krenuti od sastava digestata koji će se primijeniti na polju i usporediti s nekom klasičnom gnojidbom, gledati utjecaj na prinos što poljoprivrednike najviše zanima, ali i na tlo, strukturu tla, zbijenost tla, sadržaj organske tvari, sposobnost da tlo drži bolje vodu. Svi znamo koliko imate problema u ovim ekstremnim klimatskim prilikama sa sušom i pretpostavka je da će taj digestat upravo držati bolje vlagu  u tlu i da će takve površine biti otpornije na sušu” – rekla je okupljenim poljoprivrednim proizvođačima dr.sc. Marijana Ivanek Martinčić. 

Uzimat će se puno uzoraka i raditi veliki broj analiza na Visokom gospodarskom učilištu da bi se na kraju stvarno dobio odgovor kakav je digestat, može li se koristiti, ima li koristi od njega ili ne. To sve ne bi bilo moguće provesti bez suradnje s poljoprivrednicima na čemu im je dekanica zahvalila. 

Ta suradnja mi je izvrsna, da ne ide “znanost šumom, a praksa drumom”, odnosno da ne radimo mi neka istraživanja koja nikoga ne zanimaju, nego da se stvarno krene od problema koji se u poljoprivredi događaju. To je dugotrajno, prva ideja je bila početkom 2018. Tada smo se javili na natječaj koji je ocijenjen sa 100 od isto toliko mogućih bodova. S ponosom to ističemo, međutim za provedbu je trebao biti raspisan natječaj koji je bio raspisan tek u proljeće prošle godine. Rezultate natječaja dobili smo tek ove godine. Projekt mora završiti u lipnju 2023. godine i nadamo se da ćemo svi skupa nešto naučiti, da ćemo znati više o tom digestatu i dati preporuku kako i kada koristiti i izračunati da li se to isplati. Kod toga treba gledati korist ne samo na prinosima nego i što će taj digestat raditi u tlu. Mi smo krenuli od pretpostavke da će taj digestat jako dobro djelovati na tlo” – zaključila je dekanica dr.sc. Marijana Ivanek Martinčić.

Voditeljica projekta i Agrokemijskog laboratorija VGUK  dr. sc. Ivka Kvaternjak govorila je koje će se analize raditi tijekom projekta i kako će se provoditi programska ideja projekta od proljeća ove godine. Osim voditeljice dr.sc. Ivke Kvaternjak i dekanice dr.sc. Marijane Ivanek Martinčić, u projektu će sudjelovati dr. sc. Marcela Andreata Koren, Iva Rojnica, prof. kemije Sonja Rajić Bistrović te dr.sc. Krunoslav Škrlec i Marko List koji će zatim sve izračunati. Posebno je istaknut doprinos studenata koji se uvijek uključuju u projekte i po čemu je poznato Visoko gospodarsko učilište u Križevcima.

ji/radiokrizevci.hr

Pratite nas na društvenim mrežama!