Počasni građanin Križevaca je akademik Ferdo Bašić – ističe: u tlu su počeci, tlo je život, a rodno mjesto poljoprivredne znanosti i obrazovanja za jug Europe su Križevci

Za počasnog građanina Križevaca ove godine proglašava se akademik Ferdo Bašić, professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, tajnik Razreda za prirodne znanosti. Kroz svojih 50 godina djelovanja u znanosti, visokoškolskoj nastavi i struci ostavlja duboki trag brojnim znanstvenim radovima i obrazovanjem brojnih studenata. Iz rodnog Broćanca kod Posušja u Hercegovini, njegovu obitelj put je nanio u Ilok gdje odrasta i završava osnovno i srednje obrazovanje, radi kao poljoprivredni tehničar pa upisuje studij na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Studentsku praksu provodio je u elitnom njemačkom Institutu »Max Planck« u Njemačkoj te upoznaje timski rad u znanosti što će ostaviti trajni trag. Bio je asistent u Zavodu za pedologiju matičnog fakulteta, a 11 godina bio je na Višoj poljoprivrednoj školi u Križevcima, nakon čega se vraća na radno mjesto asistenta na Agronomski fakultet. Djelujući pet desetljeća, akademik Bašić je poveznica djelovanja od razdoblja intenzifikacije do aktualnog razdoblja »ekologizacije« poljoprivrede, odnosno okolišno obazrivog – održivog gospodarenja  i održive intenzifikacije poljoprivrede, prilagođene klimatskim promjenama.

Bio je sudionik Svjetskog summita o hrani u Rimu u  ulozi koordinatora u izradi nacionalnog izvješća o stanju opskrbe hranom, uvijek je prepoznavao glas vremena i išao mu u susret. 

Otkriva da priznanje počasnog građanina Križevaca za njega znači izuzetno puno:

-»Prvo, to je grad u kojem živim od 1973. godine, grad u kojem sam osnovao obitelj, gdje su mi rođena djeca. gdje je i unučad,  na Kalniku imam svoju

kleticu, svoju oazu mira. Dakle, za ovaj grad me vežu najljepše uspomene,

a ono što me čini posebno ponosnim je što je kroz ovaj grad protekla plejada gorostasa duha velikih ljudi. U pripremi za razgovor, jer ovih dana me zovu mnogi novinari, dr. Peklić mi je prikupio podatak da je ovdje rođeno,

djelovalo ili umrlo 16 akademika. To su ljudi koji su činili povijest Hrvatske i povijest Križevaca: Smičiklas, Kišpatić, Mohrovičić, Detoni, Begović, a da ne  govorimo o ogromnom broju agronoma od Demereca, Bohutinskog,ili u posljednje vrijeme Gračan, Klobučar, Todorić, a danas su vrijedna imena Srečec, Jošt, Gagro, kolega Špoljar, Ljubešić u konjogojstvu. I moje ime će se naći na popisu ljudi koji će obilježiti znanost. Moram priznati da to jako godi« – kaže akademik Ferdo Bašić.

-Dirljivo mi je bilo kad sam izabran u HAZU, među tim divnim, samozatajnim ljudima o  kojima javnost nije dovoljno obaviještena, zatim biran za predsjednika nekih znanstvenih vijeća, sedmi sam agronom u povijesti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a prvi agronom koji je tajnik razreda. To je izuzetna čast, trebam koordinirati  i usmjeravati rad 20 članova akademije u tom  razredu, a on je vrlo heterogen. Ima nas prirodoslovaca, medicinara, agronoma, šumara, geologa itd. Mandat tajnika razreda ističe mi za dvije godine pa me Akademija priprema za radna tijela povjerenstva u Zajednici europskih akademija znanosti i umjetnosti. Jedno od tih povjerenstava je za tehnologije  i postupke sa tlom i uzgojem bilja, sistem uzgoja bilja  sa ciljem da se reducira emisija plinova staklenika, a drugo je održivo gospodarenje tlom. To je upravo ono čime se ja već 50 godina bavim.  

Sjedio sam i uz Castra, jednu vrlo zanimljivu osobu i sa njim puno razgovarao. Što god mislili o njemu, ali on je osoba sa karizmom« – prisjeća se Ferdo Bašić.

– »Napisao sam radove, knjige sa preko 100 inozemnih znanstvenika sa svih kontinenata, iz preko 30 država. Sudjelovao sam na konferenciji, bilo je to pitanje opustinjavanja, jedno vrijeme vrlo aktualno. Bilo je ocijenjeno da će klimatske promjene  dovesti do opustinjavanja nekih dijelova. Mi smo radili neke procjene, bili smo tu ljudi iz cijelog svijeta. 

Napisao sam preko 200 radova u časopisima, preko 300 stručnih radova koji su isto znanstveno obrađivani. Jedno tematsko područje bilo je pedološka karta Hrvatske .To je projekt u kojem sam radio čak 14 godina. Tu je i čitav niz najrazličitijih tema, uvijek sam išao ususret novim događajima i svim izazovima. Od toga nisam  nikada bježao, naravno na području poznavanja tla i gospodarenja tlom za što sam se životno opredijelio.

Svi stručni radovi su bili jako izazovni.«

Na pitanje zašto se opredijelio upravo za tlo, naš sugovornik odgovara:

-« U prekrasnom Srijemu, promatrajući te čarobne događaje, uzmete sjemenjčicu, nemate je što vidjeti,  stavite je u plodno tlo, prekrijete je sa malo tla, a iz nje raste obilje bilja. U proljeće tolike stotine milijardi  sjemenki izlazi na površinu. To je čudesan proces i to me privuklo. 

Gospodareći tlom moramo postići poljoprivredne proizvode koje može kupiti svaki potrošač cjenovno, dakle po socijalno prihvatljivoj cijeni, ono mora donijeti profita,dakle biti ekonomski opravdano i na kraju mora biti ekološki.

Ne smije ugroziti tlo, vodu, zrak i kvalitetu uroda bilja koje uzgajamo. To znači održivost. To nije lako, traži veliko znanje. Za svaku priliku, i za svaku godinu, za svaki sustav gospodarenja treba znati što i kada učiniti. Gospodarenje traži stručnjaka, nikako onoga tko misli da će brzo i lako zaraditi. Toga u poljoprivredi nema, nego treba onoga koji zna, hoće i  na temelju toga stvara uvjete sebi i obitelji za život, izlazi na tržište i proizvodi ono što mi blagujemo. Jedinstvena je u hrvatskom jeziku riječ »blagovati«. Nigdje nema takve riječi, a susreo sam se s mnogim jezicima. Blagovanje, svako prinošenje ustima treba biti vezano uz zahvalnost prema prirodi« – ističe akademik Bašić.

Poručuje da treba zaustaviti nerazuman odnos prema najvažnijoj grani u Hrvatskoj, a to je poljoprivreda.  

-»To treba učiniti, ne samo u ime onih koji danas žive i obrađuju zemlju, nego u ime razuma i u ime djece koja dolaze iza nas. Ima onih koji će baštiniti

ovo tlo i trebali bi lijepo živjeti barem kao mi ili ljepše. « – poručio je počasni građanin Križevaca, akademik Ferdo Bašić.

ji/radiokrizevci.hr

foto; facebook Ferdo Bašić, RKŽ

Pratite nas na društvenim mrežama!