U svijetu se danas obilježava 1. April- dan kada ljudi prave bezopasne smicalice i objavljuju lažne novosti kojima druge dovode u smiješan položaj

Neki švedski i norveški listovi prenijeli su da se ove godine odriču prvoaprilske šale da se ne bi stvorila dodatna konfuzija zbog širenja “lažnih vijesti”.

U nekim zemljama, kao u Velikoj Britaniji, Australiji i Južnoafričkoj Republici, podvale se prave samo do podneva, a onaj ko ih napravi poslije podne naziva se “aprilskom budalom” (April Fool).

U mnogim drugim zemljama šale se prave tijekom cijeloga dana.

Postoje razne verzije tumačenja porijekla 1. aprila kao Dana šale.

Prema jednoj verziji, 1. april kao Dan šale nastao je kada je u 16. vijeku pomjeren dan Nove godine sa 25. ožujka na 1. siječnja.

Do tada se u mnogim europskim gradovima Nova godina slavila 25. ožujka, a slavlje je trajalo sedam dana, odnosno do 1. aprila. Prema tom tumačenju, oni koji su prihvatili novi datum kao dan Nove godine zbijali su šale s onima koji su ga i dalje slavili do 1. aprila.

Među poznatim šalama je ona na BBC-ju 1957. godine, kada je britanska televizijska mreža objavila da Švicarci beru špagete s drveta. Prilog je govorio o tome da je konačno iskorijenjen napasnik “špagetni žižak”.

Veliki broj gledalaca se javio uredništvu te televizije da bi saznali o mogućnostima da sami uzgajaju svoja stabla sa špagetama.

Poznata šala je bila i izum hamburgera za lijevoruke ljude. Burger King iz SAD objavio je 1998. godine reklamu o hamburgerima za lijevoruke, koji su napravljeni tako da im sadržaj curi s desne strane.

Neki događaji koji su se zaista desili 1. aprila često su prihvatani s nevjericom. Iran je 1979. godine proglasio 1. april Danom Republike. Do danas mnogi ne vjeruju da je to stvarni praznik.

Prvi april ili prvotravanjska šala označava običaje kada osobe 1. travnja jedni drugima smišljaju bezopasne smicalice ili objavljuju krivotvorene ili lažne novosti, priče ili informacije.

Cilj je da se primjerice članovi obitelji, prijatelji, radni kolege itd. želi dovesti u smiješan položaj. Prvotravanjske su šale običajne u većini europskih zemalja, a poznate su već od 16. stoljeća međutim samo porijeklo je nejasno.

Neki dan ludih vežu za smjenu godišnjih doba, dok drugi govore da je u pitanju reakcija na uvođenje Gregorijanskog kalendara, odnosno pomicanje Nove godine s kraja ožujka na 1. siječanj.Mnoge kulture su imale, neovisno jedna o drugoj, običaj početkom travnja slaviti dan/dane neozbiljnosti.

Foto: pixabay.com

Pratite nas na društvenim mrežama!