Radio Križevci danas slavi 55-ti rođendan!

Uoči tadašnjeg Dana oslobođenja Križevaca 6. svibnja 1966. godine osnivačka skupština općine Križevci odlučila je da se osniva Radio Križevci i da djeluje kao radna jedinica u sklopu tadašnjeg Narodnog sveučilišta Križevci. Na stalno radno mjesto se ne zapošljava niti jedan radnik već nekoliko honoraraca.

U to je vrijeme direktorica sveučilišta bila prof. Genoveva Jagar, a voditelj – urednik radiostanice, na kratko postaje Martin Pukec, pa Marica Pleše, a onda na malo dulje vrijeme Agneza Zadravec (kasnije udana Urošević). Agneza je bila i prva zaposlenica radiostanice do 1.03.1969. g. kada se preselila živjeti u Pulu.

Prvi spikeri su bili Stjepan Pazdrijan (Makedonija, nekada savjetnik za vojna pitanja, danas umirovljenik), zatim Ottone Novosel i od mjeseca kolovoza Vlasta Palijan i Stjepan Kramar. Prvi tehničar je bio tadašnji direktor Elektroservisa Vladimir Juri.

Od ostalih suradnika bili su: Zlatko i Željko Kopsa. Zlatko za sportske i druge informacije, a Željko za humor.

Radio stanica je emitirala programe preko 50- vatnog srednjovalnog odašiljača RIZ. Četiri dana u tjednu sa po 4 sata programa uživo – utorkom, četvrtkom, subotom i nedjeljom. Radnim danom od 13 do 17, a nedjeljom od 10 – 14 sati. U ostalo vrijeme prenošen je program Radio Zagreba. Program je emitiran na SV od 202 metra, gdje su manje – više bile smještene i ostale lokalne stanice.
Studio se nalazio u kupoli tadašnjeg Doma kulture (danas Hrvatski dom).

Od opreme umjesto miksete služilo je jedno pojačalo s mogućnošću priključenja dva signala: mikrofonski i jedan linijski koji je pomoću preklopnika služio za gramofon i magnetofon. Međusobno mješanje signala (miksanje) nije bilo moguće. Tadašnji radio imao je jedan gramofon „Iskra“ i jedan magnetofon kolutaš „Grunding“ sa dvije brzine: 9,5 i 2,4 cm/sec. Kasnije je nabavljen još jedan magnetofon, te dva kazetofona „Horyphon“.

S vremenom (krajem 1966) u realizaciju programa uključuje se Božidar Juri, Boris Mirtić, Srećko Maretić (emisija za mlade), Zdenka Sabljak (Mica Purgerica- humor), inžinjeri –agronomi Stipe Stipić, Branko Klobučar, Ivan Gašpar, Nikola Novosel –Miško, Vesna Samobor, Ljerka Pohl, veterinar Krešimir Heinrich, agronom Franjo Gladoić. Niz godina u emisiji za selo, svojim prilozima sa sajmova i tržnica sudjelovao je Marijan Koščević. Svi su oni niz godina sudjelovali u pripremanju materijala za Emisiju za selo, koja je jedna od najstarijih i zadržala se do današnjih dana.

Emisija za selo okupila je najveći broj vanjskih suradnika. Do svoje smrti suradnik je bio Stipe Stipić, a povremeno Vesna Samobor.

Godine 1969. nakon odlaska Agneze Zadravec na mjesto urednika dolazi Ankica Perišić (udana Mudrić), a na mjesto tehničara već nekoliko mjeseci ranije u stalni radni odnos primljena je Danica Indruh (Cili), a 1. ožujka 1969. u stalni radni odnos je primljen i Stjepan Kramar. Koju godinu kasnije zapošljava se i Vlasta Palijan, pa Anđelka Tukša. Uskoro se zapošljava i Vlasta Kliček, pa Ottone Novosel. Na kraće vrijeme radi i Zdravko Muretić, a od prvog dana postojanja čistačica je bila Pavica Žganec.

Sedamdesetih godina se na mjesto tehničara zapošljava Ante Petranović. Valja spomenuti i Ivana Šimića – Škembu, koji je honorarno radio knjigovodstvo, ali se aktivno uključio i u pripremanje humorističnih emisija.

Vremenski nekako paralelno ide akcija sakupljanja sredstava za nabavu jačeg srednjovalnog prijemnika. Tada je hrvatski izrađivač prijemnika bila tvrtka Elcom. Oni su tada i razvijali program opremanja radio stanica, pa je sa njima i dogovorena nabava srednjovalnog predajnika jačine 200 vata.

Zadovoljstvo novim predajnikom kratko traje jer je tehnika ubrzo krenula naprijed pa tako 1981. godine radio Križevci uz dosta muke uspjeva nabaviti novi UKV prijemnik što je dobrano povećalo teritorij pokrivenosti signalom. No, pošto su Križevci geografski okruženi sa svih strana bregovima, ipak taj domet nije još zadovoljavao. Rješenje se našlo preseljenjem predajnika na planinarski dom na Kalnik, a zatim i na sam odašiljač RTZ , na toranj. Pokrivenost signalom i slušanost programa sve više zadovoljava. Istovremeno se ulagalo i u opremanje studijskih uređaja, pa su nabavljena dva magnetofona „RevoxPR 99“, dva studijska gramofona,a dala se izraditi i nova mikseta.

Sedamdesetih godina je radio nabavio i prva svoja „reportažna kola“, vozilo, popularni „fićo“ kupivši ga u Daruvaru.

Nakon dugogodišnjeg stanovanja radija, u već dobrano neadekvatnim prostorima Hrvatskog doma, pojavila se potreba za preseljanjem. Rješenje sa tadašnjom općinom i SIZ –ovima koji su u dobroj mjeri i financirali radio, se našlo preseljenjem preko „ceste“. 1984. godine radio se seli na kat kuće gospodina Sovičeka u Matoševoj ulici. Kuću su kupili tadašnji „Bjelovarski vrt“ i „Duhan“(imao prostorije ispod).

Uz dosta popravaka i preinaka na kući, te borbe i snalaženja oko traženja sredstava za pokriti te troškove, preseljenje se ipak obavilo uspješno. Zajednički interes je iskazala i „Sigurnost“ preselivši se u dvorišne prostorije.

Od 1976. pa sve do 1992. godine glavni urednik radija je Stjepan Kramar . Nakon Stjepana za glavnu urednicu i direktoricu Radija dolazi Danica Čataj, zatim Maurizio Novosel koji je vodio i sportsku rubriku, a sa svojim autorskim emisijama radi i Jelena Ivšić.

– Uz već spomenutu i najdužu po emitiranju „Emisiju za selo“ dugo se u programu zadržala i bila prepoznatljiva po svome sadržaju „Garnizon pred mikrofonom“ – emisiju iz vojničlog života pripadnika tadašnje križevačke kasarne „Kalnik“. Emisiju su vodili i uređivali vojnici koji su imali završeni fakultet ili najmanje srednju školu. Jedan od njih je bio i danas poznati odvjetnik Silvije Degan, a jedno vrijeme i Antun Petračić – novinar i urednik radio Petrinje.

Emisija je bila jedinstveni radijski projekt pa je tadašnji Radio Zagreb organizirao i jedno javno snimanje ove emisije u Križevcima. Uz goste iz Zagreba, pjevače, humoriste, nastupile su i domaće snage Zdenka Sabljak (Mica Purgerica) te Škembo i Stjepan Kramar, koji su rješavali jednu „zagonetnu smrt“ iz tada popularne serije o „Trećem čovjeku“. U to je vrijeme urednik bio Jugoslav Bjeličić, a emisija je jednom nagrađena zlatnom plaketom od strane Udruge lokalnih javnih glasila.

– Popularana je bila i dječja emisija „Emisija za djecu-veseli dječji magazin“ koju je dugi niz godina vodila Vlasta Kliček okupivši djecu iz osnovnih škola. I ova je emisija jednom nagrađena od iste udruge.

– Ponovnim dolaskom Ottone Novosela na rad u Radio Križevce, znatno se poboljšao informativni program. Radio Križevci su jedni od prvih uveli informativnu emisiju „Križevačku radio kroniku“, zahvaljujući upravo Ottoneu te su uveli javljanje s „lica mjesta“ (ponekad su ta javljanja stvarno bila s lica mjesta, a ponekad s telefona iz susjedne prostorije). I ova je emisija jedne godine osvojila nagradu Udruge lokalnih glasila kao najbolja emisija u svim kategorijama.

Stjepan Kramar, ijasamtu.blogspot.hr

Pratite nas na društvenim mrežama!