Uskoro dolaze prve trešnje – koje sorte dospijevaju najranije?

Danas se uzgaja u svijetu više od 2000 sorti trešanja. Trešnje se uzgajaju najviše za potrošnju u svježem stanju, ali i za brojne prerađevine (kompoti, slatko, džemovi, marmelade, punjeni bomboni i sl.). Jedan manji dio se uzgaja za proizvodnju likera ili rakija.

Većina današnjih kultiviranih sorti trešanja potječe od slatke trešnje, koja se naziva i divlja trešnja (Prunus avium) ili od višnje (Prunus cerasus). Trešnja potječe s prostora između Crnog mora i Kaspijskog jezera u Maloj Aziji, a pretpostavlja se da su je u Europu prije razvoja ljudske civilizacije donijele ptice. Njezin uzgoj su najvjerojatnije započeli Grci, a nastavili Rimljani, jer se smatrala neophodnim dijelom legionarske prehrane.

Zbog izrazito vrijednih hranjivih sastojaka, dijetoprofilaktičkih i dijetoterapijskih vrijednosti koristi se kao oplemenjivač raznih voćnih prerađevina. Svoju tamno crvenu boju trešnje duguju antocijanima, antioksidantima snažnih protuupalnih svojstava. Peteljka trešnje obiluje taninima, organskim kiselinama, flavonoidima, šećerima i mineralima. Trešnja dozrijeva kroz šest tjedana što garantira pokrivenost od nekih mjesec i pol, no različite klime koje nalazimo u nas omogućuju njenu prisutnost i duže. Prve dozrijevaju trešnje u mediteranskoj, zatim u umjerenoj, a na kraju u povišenoj planinskoj klimi. Posebno značenje ima uzgoj trešanja u toplim južnim područjima odnosno u mediteranskom području gdje dozrijevaju oko mjesec dana ranije nego u kontinentalnom području, pa se postižu dobre prodajne cijene i visok rentabilitet.

Današnji intenzivni uzgoj traži od trešnje više različitih svojstava: samooplodnost, umjeren do slabo bujni rast, rani ulazak u produktivnu dob, kvalitetan plod, otpornost na bolesti, prilagodljivost ekološkim uvjetima i sl.

Bitno svojstvo trešanja je i otpornost na raspucavanje ploda (u slučaju kišnog razdoblja pred zriobu), a prema okusu ploda određuje se odnos kiselina i šećera (poželjan je harmoničan slatko-kiselkast okus).

Narana

Narana je u pravom smislu riječi rana trešnja i otvara sezonu trešanja, tjedan do dva prije poznate sorte Burlat. Krupnog je ploda, crne boje, dobre i redovite rodnosti, čvrstog mesa, otporna na raspucavanje ploda i finog skladnog slatkog okusa, aromatičan. 

Early Lory

Novija je francuska sorta. Srednje bujnog rasta. Dozrijeva oko 20. svibnja, dobro rodi. Plod srednje krupan (8 – 10 g), tamnocrven, crvenog i srednje čvrstog mesa, srednje kakvoće, koštica srednje velika. Oprašuje se sortama Garnet, Lapins, Ruby, SweetHeart.

Burlat

Starija je francuska sorta. Dozrijeva oko 25. svibnja i po njoj se uspoređuje vrijeme dozrijevanja ostalih sorti. Plod je srednje veličine (8 – 9 g), srcoliko-spljoštenog oblika, tamnocrvene kožice. Meso je ploda crveno, srednje tvrde strukture i ugodnog okusa. 

Vigred

Slovenska je novija selekcija. Vrijeme dozrijevanja je 5 do 8 dana nakon sorte Burlat. Plod je krupan, srcolikog oblika, žive do tamnocrvene boje. Meso je čvrsto i dobro se odvaja od koštice, ima srednje dugu peteljku i dobar okus. 

Isabella

Novija je talijanska sorta. Srednje bujnog rasta, rano ulazi u fazu rodnosti, a rađa redovito i obilno. Dozrijeva rano, 6 dana poslije u odnosu na Burlat. Plodovi su krupni 8-10 g. srcolikog oblika,  sjajne tamno crvene kožice, svijetlocrvenog i srednje čvrstog mesa, dobre kakvoće. 

Celeste

Novija je kanadska sorta, nastala križanjem sorata Van i New Star. Bujnog je rasta, na jačim podlogama kasnije rodi. Dozrijeva oko 8 dana iza Burlat. Plodovi teže oko 10 grama, s prilično debelom peteljkom, tamno crvene kožice, čvrstog mesa i ugodno slatkog okusa. Plod je krupan, srcolik i lagano spljošten. 

New Star

 Rano ulazi u rodnost. Dozrijeva 13-15 dana iza sorte Burlat. Plod je srednje krupnoće, 9-10 g. srcoliko-spljoštenog oblika, sjajne, tamno crvene do crveno-crne boje. Meso ploda je hrskavo, vrlo slatko, sočno, aromatičnog okusa.

Stella

Kanadska sorta srednje bujnog rasta.  Plod je velik, 8-9 g, srcoliko ovalan, lijepe tamnocrvene boje. Meso je sočno, hrskavo, finoga skladnog slatko kiselkastog okusa i aromatično.

(Gospodarski list)

Pratite nas na društvenim mrežama!