Što donosi novi Zakon o mirovinskom osiguranju

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju Vlada je ovih dana pustila u javno savjetovanje i namjerava ga donijeti po hitnom postupku. Izmjene se traže, stoji u obrazloženju, radi smanjenja rizika od siromaštva, ali i punjenja rupa na tržištu radne snage pogođenom covidkrizom.

Podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pokazuju da je ukupno 17.690 korisnika mirovine koji rade i primaju mirovinu – utrostručio se broj umirovljenika koji rade zahvaljujući mirovinskoj reformi iz 2018. koja je omogućila posao i redovnu isplatu mirovina.

Broj korisnika obiteljske mirovine u svibnju je iznosio 215.977 i oni prosječno primaju mirovinu od 2096,74 kune, manje od prosječne mirovine. U većini slučajeva su korisnici obiteljske mirovine udovice i udovci – više od 27 posto njih izloženi su životu na prosjačkom štapu. 

Novac za provođenje zakona osiguran je u državnom proračunu za ovu godinu i projekcijama za 2022. i 2023. godinu. Vlada procjenjuje da će u ovoj godini za realizaciju zakona trebati 1,47 milijuna kuna, sljedeće godine 46,2 milijuna, a 2023. oko 68,9 milijuna kuna. Vladin kalkulator pokazao je da bi ukupni broj korisnika obiteljske mirovine koji bi radio do polovice radnog vremena bio oko 1100 osoba, 2022. godine 3200 te da bi se u 2023. popeo na 4100 umirovljenika.

Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) Jasna A. Petrović pozdravlja izmjene, ali tvrdi da su samo djelomično ispunjeni njihovi zahtjevi. Tumači kako je isprva Vlada donekle opravdano oklijevala da proširi krug umirovljenika: “U mnogim zemljama postoje različiti statusi i ograničenja do kojeg iznosa umirovljenici mogu zaraditi, a da pritom ne gube pravo na mirovinu. Mi se zalažemo za novi model obiteljske mirovine, da se uz osobnu stekne pravo i na dio mirovine pokojnog bračnog druga, i spomenuta ograničenja odnose se mahom na zemlje koje imaju takav model. Vladi smo pokušali objasniti da što se tiče regulacije prava na rad onih koji primaju obiteljsku mirovinu, najviše pogađa žene jer čak 93 posto su žene, i to je najsiromašniji dio populacije čija mirovina iznosi tek 29 posto prosječne neto plaće”.

Glavni tajnik SUH-a Igor Knežević tvrdi da je to polovično rješenje. “Sad su pravo na rad dobili korisnici obiteljske mirovine, to pozdravljam, ali i dalje postoji nepravda prema onima koji su već kažnjeni najnižim mirovinama, a sad ih Vlada još malo dodatno kažnjava. To je pogreška koju treba ispraviti”, zaključuje Knežević za Jutarnji list.

Izvor: jutarnji.hr, im/radiokrizevci.hr, Foto: pixabay.com

Pratite nas na društvenim mrežama!