Večeras otvorenje izložbe: Križevački kipar Stjepan Szever(in)

22. 7. – 4. 9. 2021.

Izložba Križevački kipar Stjepan Szever(in) – najznačajniji predstavnik pokrajinskog baroka u sjevernoj Hrvatskoj otvara se danas u 18 sati u 

Likovnoj galeriji Gradskog muzeja Križevci

iAUTOR I KUSTOS IZLOŽBE dr. sc. Zdenko Balog

STRUČNE SURADNICE

Jasmina Fučkan, viša kustosica, voditeljica Zbirke bjelokosti i Zbirke kiparstva, Muzej za umjetnost i obrt

Tea Hatadi, kustosica, voditeljica Umjetničke zbirke i Sakralne zbirke, Gradski muzej Križevci

Draženka Jalšić Ernečić, viša kustosica, povjesničarka umjetnosti, Muzej grada Koprivnice

Jasminka Podgorski, viši restaurator, radionica za slike i skulpture, Muzej za umjetnost i obrt

Velikim dijelom 18. stoljeća u sjevernoj Hrvatskoj jedan je od najraširenijih i najproduktivnijih izražajnih fenomena, pokrajinsko pučko barokno kiparstvo. Kako mu i sami naziv kaže, radi se o djelovanju priučenih nadarenih drvodjelja bez formalnog umjetničkog školovanja, koji počinju djelovati negdje od početka 18. stoljeća, da bi ih koncem istog stoljeća pomalo zamijenio uvoz konfekcijskog crkvenog namještaja, dopadljivijeg, ali bez individualnih crta. Mnoštvo autora, talentiranih i vještih, zadovoljava potrebe tržišta, nakon Velikog oslobodilačkog rata i Karlovačkog mira. Odjednom, potrebe za produkcijom su porasle: svaka crkva i kapelica žudila je za novim inventarom, koji je bio u lošem stanju jer su tijekom prethodnih stoljeća bili drugi prioriteti. Samo se redovničke kiparske škole i narudžbe mogu mjeriti s velikom produkcijom pokrajinskih kipara. Osim redovničkih radionica, samo su jaki urbani centri, poput Zagreba ili Varaždina, imali snage i sredstava školovati vlastite kiparske grupe, odnosno uvoziti kipare sa srednjoeuropskog tržišta.

Pokrajinski kipari, međutim, anonimni su i nepoznati te ih struka rijetko uspije grupirati po nekom dominantnom djelu: ‘Majstor čazmanskog oltara’, ‘Križevački pokrajinski majstor’, svaki uglavnom sa po nekoliko oltara ili drugih dijelova crkvenog inventara. Ipak, barem jedan od majstora pokrajinskog baroka poznat nam je imenom, prezimenom, te jednim ‘potpisanim’ oltarom, ‘Dominus sculptor Stephanus Szeverin Crisiensi’. Otkriće ovog imena dugujemo Anđeli Horvat, koja nalazi bilješku o ugovoru sklopljenom s njime u spomenici župe Drnje. Tu je i sumaran opis oltara, koji je predmet ugovora, a kako je dio kipova s oltara sačuvan u Zagrebu u Muzeju za umjetnost i obrt, dobili smo mogućnost poredbenom analizom utvrditi skicu za opus ovog pokrajinskog majstora. Ovaj veliki posao obavila je najbolja poznavateljica baroknog kontinentalnog kiparstva, Doris Baričević. I naš će se rad na proučavanju nekih segmenata njegovog djela najčešće pozivati na njen veliki autoritet. Najveći dio predloženog kataloga djela oslanja se na njene radove, pa time s većim ponosom ističemo i skromni vlastiti doprinos, neke korekcije i dopune njenim atribucijama.

Nesumnjivo najjači pokrajinski majstor, koji svojim opusom širi samu definiciju pokrajinskog baroka, Stjepan Sever – zajedno s bezimenim majstorom, koji također najvjerojatnije djeluje u Križevcima, oko kojeg se formira opus većeg broja zanimljivih radova – čini Križevce nadregionalnim centrom pokrajinskog kiparstva 18. stoljeća. (dr. sc. Zdenko Balog)

Zahvaljujemo Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske, Gradu Križevcima i Koprivničko – križevačkoj županiji koji su pružili potporu za realizaciju Programa Gradskog muzeja Križevci, Zahvaljujemo Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu i Ordinarijatu Bjelovarsko-križevačke biskupije na posuđenim eksponatima i na suradnji. Zahvaljujemo Muzeju grada Koprivnice na suradnji. Zahvaljujemo Grawe Hrvatska d.d.

Zahvaljujemo svim ustanovama i pojedincima koji sudjeluju i koji su pomogli u realizaciji izložbe.

Istaknuta slika: Skulptura – Evangelist GMK-2962, Gradski muzej Križevci, Sakralna zbirka, Križevci, 1748., rezbareno drvo, polikromija i pozlata, 75 x 30 cm

 Gradski muzej Križevci

Pratite nas na društvenim mrežama!