Održan sastanak s predstavnicima turističkog sektora, županima i gospodarstvenicima

Predsjednik Vlade Andrej Plenković, zajedno s članovima Vlade, sastao se danas u Opatiji s predstavnicima turističkog sektora, županima priobalnih županija i gospodarstvenicima kako bi razgovarali o dosadašnjim rezultatima ovogodišnje turističke sezone i njenom daljnjem tijeku, epidemiološkoj situaciji te mjerama koje se poduzimaju za stabilnost gospodarstva, tržišta rada i turističkog sektora.

U uvodnoj riječi premijer je zahvalio svima koji su uložili maksimalne napore da u okolnostima pandemije Covida-19 turistička sezona bude što bolja, naglasivši pritom da je to jedan veliki zajednički napor, ali isto tako, prema dosad ostvarenim rezultatima, i zajednički uspjeh.

”Cilj današnjeg sastanka je da prodiskutiramo što smo napravili do sada i što zajedno možemo učiniti da sezona potraje i da bude što bolja kako bi se približili onom cilju od preko 60 posto rezultata iz 2019. godine i da idemo što više prema 70 posto”, kazao je.

Cijeli turistički sektor je u okvirima pandemije Covida-19 doživio velike šokove u odnosu na 2019. godinu. U toj je godini turizam na razini EU generirao 9,5 posto ukupnoga BDP-a i 22,6 milijuna radnih mjesta u 3,2 milijuna poduzeća. 

”To je snaga turističkog sektora na razini EU. Doprinos turizma i za njega vezanih industrija u hrvatskom BDP-u zna doći i do 20 posto. Stoga nam je o izrazito važno”, poručio je Plenković.

Podsjetio je na podatke za hrvatski turizam iz rekordne 2019. godine kada smo u Hrvatskoj imali oko 20 milijuna turista, oko 108 milijuna noćenja i oko 12 milijardi eura prihoda. To je plafon koji je hrvatski turizam doživio i tada se govorilo o održivosti hrvatskog turizma, to je bila glavna tema uoči pandemije.

”Potom smo imali 2020. godinu koju smo u odnosu na konkurenciju na Mediteranu vrlo solidno uspjeli organizirati, ali s puno manjim brojevima nego godinu prije. U ovoj turističkoj godini Hrvatska je, ukupno gledajući, do sada primila 7,769.179 turista i baš na današnji dan prešli smo broj ukupnog broja turista u Hrvatskoj u 2020. godini”, iznio je najnovije podatke predsjednik Vlade. 

”To govori da smo učinili maksimalne napore i zahvaljujem svima prije svega na pripremi turističke sezone i na promociji Hrvatske kako bismo privukli što veći broj naših gostiju koji nas poznaju i onih koji tek otkrivaju Hrvatsku. Na tom tragu mislim da brojevi ove sezone govore u prilog jednom zajedničkom velikom naporu koji će nam omogućiti bolju turističku sezonu od očekivanja”, kazao je.

Turizam i Covid-19

Istaknuo je kako je posebno važno povezati turističke napore s ukupnim epidemiološkim okvirom. 

”Cilj hrvatske Vlade bio je da poduzimamo one epidemiološke mjere koje će poduprijeti tezu o sigurnom boravku u Hrvatskoj. Bez konkretnih mjera, osobne odgovornosti i cijepljenja našega stanovništva, ukupni dojam o Hrvatskoj kao turističkoj destinaciji sigurno ne može biti kompletan.” 

Stoga je predsjednik Vlade i ovu prigodu iskoristio da uputi poziv što većem broju naših sugrađana da se cijepe. Hrvatska je sada smo blizu 50 posto cijepljenoga odraslog stanovništva. Podsjetio je da je Vlada svojim odlukama omogućila svim hrvatskim državljanima koji žive izvan Hrvatske da se cijepe u Hrvatskoj te otvorila tu mogućnost i svim drugim državljanima koji borave u Hrvatskoj. Na taj način, poručio je Plenković,  dajemo naš nacionalni doprinos globalnoj borbi protiv pandemije Covida-19.

Gospodarske mjere
 

Vlada je ove godine uložila enormne napore u očuvanje radnih mjesta, u sprječavanju socijalne frakture koja znači gubitak posla, obitelji bez egzistencije, radnike na burzi i poduzeća u stečajevima. 

”Ništa od toga se nije dogodilo u najvećoj ekonomskoj krizi u Hrvatskoj zahvaljujući odlukama Vlade RH koja je u ovako izvanrednim okolnostima čvrsto stala iza privatnog sektora, iza hrvatskog gospodarstva i, najvažnije, iza hrvatskoga radnika”, rekao je premijer.

Mjerama koje se provode već godinu i četiri mjeseca, Vlada je osigurala plaće za više od 700 tisuća ljudi u privatnom sektoru, osigurala je da 120 tisuća poslodavaca bude u stanju premostiti ovu krizu bilo sredstvima za plaće njihovih radnika, bilo plaćanjem fiksnih troškova, sektorskim potporama, oslobađanjem od plaćanja doprinosa i poreza te nizom drugih aktivnosti kojima je omogućeno funkcioniranje gospodarstva i u ovakvim okolnostima.

”Tu smo pokazali jednu veliku kvalitetu i veliku vrijednost, a to je da je Hrvatska unatoč novom zaduženju koje je bilo neizbježno i koje je bilo u sasvim suprotnom smjeru od dotadašnjega smjera odgovornoga upravljanja javnim financijama, koji je rezultirao s nekoliko godina proračunskog viška, izlaskom iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, dizanjem Hrvatske na razinu investicijskog kreditnog rejtinga i zadržavanjem naše reputacije upravljanja javnim financijama i općenito vođenjem ekonomske i fiskalne politike na financijskim tržištima u Hrvatskoj, ali i sa međunarodnim akterima. To je bilo posebno važno i posebno vidljivo jer je kreditni rejting održan, jer smo ušli u Europski tečajni mehanizam II, gdje provodimo naš akcijski plan preuzetih obaveza i gdje smo na vrlo čvrstom i jasnom putu pristupanja hrvatske europodručju i ambicija je da to bude već početkom 2023. godine.”

Sve to ne bi se događalo bez odgovorne i odvažne politike Vlade u ovom cijelom razdoblju iza nas, istaknuo je Plenković izrazivši pritom uvjerenje da će Vlada s takvom politikom nastaviti i ubuduće te da će se ona snažno osjetiti i u turističkom sektoru.

Bespovratnim sredstvima EU osigurali smo poluge za razvoj

”Ono što je posebno važno u vremenu krize, hrvatska Vlada i Hrvatski sabor donijeli su sve strateške dokumente koji su nam bitni za razvoj u desetljeću kojeg smo započeli. Donijeli smo Nacionalnu razvojnu strategiju, usvojili smo Nacionalni plan oporavka i otpornosti koji je dobio odlične ocjene od Europske komisije te je potkraj srpnja usvojen na Vijeću ministara. Na taj način Hrvatska će dobiti više od 47 milijardi kuna bespovratnih sredstava. Na razini država članica mi smo jedni od onih koji će s obzirom na veličinu gospodarstva i broj stanovnika dobiti razmjerno najviše sredstava i time smo osigurali poluge za razvoj plus sredstva koja će ići iz redovitog 7-godišnjeg proračuna EU plus sredstva iz dodatnih mogućih zajmova iz EU iduće generacije plus sredstva za obnovu od potresa… Hrvatskoj smo osigurali za ovo desetljeće više od 25 milijardi eura. Toliko sredstava financijske pomoći koja dolazi iz drugih izvora, a ne od naših poreznih obveznika, nikada do sada nismo imali na raspolaganju, a ona će dijelom biti usmjerena i na turistički sektor i mi smo tu predvidjeli 2,2 milijardi kuna, više od 60 posto bespovratnih sredstava namijenjenih poduzetnicima u turizmu”, naglasio je premijer.

Poručio je da Vlada vodi računa o tome koliko je turizam bitan za hrvatsko gospodarstvo, za hrvatsko društvo i koliko zajedno moramo učiniti u idućim godinama da se vratimo na one brojeve koji su bili prije dvije ili tri godine, a da pritom kvaliteta usluga i ponuda, konzistentnost onoga što nudimo u Hrvatskoj, bude magnet za dolazak brojnih turista na jadransku obalu, ali i na kontinentalni turizam. 

Podsjetio je da su se tijekom cijele ove godine uspjele održati i kulturne aktivnosti i zbivanja te da je Hrvatska jedna od zemalja koja je u vremenima potpunog zatvaranja imala način upravljanja krizom koji je bio primjeren osjećaju i mentalitetu našeg čovjeka i koji je omogućio normalno funkcioniranje našega društva. 

”No, na nama je zadaća da se zajedničkom suradnjom i sinergijom svih aktera vrlo brzo vratimo na onu razinu koja je postojala prije 2020. godine.”

I u prometnom sektoru učinjeni su izuzetni napori, rezultati Hrvatskih autocesta za srpanj 2021. bolji su nego je to bio slučaj 2019. 

Osvrnuo se i na temu povezivanja ”zelene” i ”plave” Hrvatske istaknuvši da su hrvatska poljoprivreda i hrvatski proizvođači vrlo bitni su za održivost turističke sezone te da su i tu  napravljeni veliki napori.

I drugi su resori učinili mnogo – Ministarstvo rada je putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje omogućilo da radna mjesta ostanu očuvana, Ministarstvo gospodarstva je donijelo niz mjera, Ministarstvo zdravstva i zdravstveni djelatnici su učinili ogromne napore u ovoj godini, iznimno aktivan je bio i Nacionalni stožer koji je pametno dirigirao i upravljao ovom krizom suprotno od raznih populista i demagoga.

”Da smo njih slušali, danas bi imali krizni sastanak o tome kako smo promašili turističku sezonu, a mi se ne vodimo ni demagogijom ni populizmom već vrlo pažljivo kalibriranim mjerama osiguravamo da Hrvatska balansira između zdravstvene zaštite, gospodarskog razvitka i uspješne turističke sezone u ovim okolnostima”, zaključio je predsjednik Vlade.

Izvor i foto: Vlada RH

Pratite nas na društvenim mrežama!