Slavimo blagdan Velike Gospe

Štovanje Blažene Djevice Marije u Hrvatskoj ima dugu tradiciju, jer sve je napade, ratove, glad i nevolje hrvatski narod preživio je pod zaštitničkim plaštom Majke Božje. Od svoje najranije povijesti Gospi posvećujemo crkve, samostane, molitve i pjesme, a danas će brojni vjernici unatoč rizicima od koronavirusa, uzdajući se u nebeski zagovor ‘kraljice Hrvata’, pohrliti u neko od brojnih marijanskih svetišta u Hrvatskoj proslaviti blagdan Velike Gospe.

Katolička crkva vjeruje u četiri dogme o Blaženoj Djevici Mariji, po kojima je ona:

  • Bogorodica, djevica, bezgrešno začeta i
  • dušom i tijelom uznesena na nebo.

Na dan Velike Gospe katolički se vjernici prisjećaju četvrte dogme o Blaženoj Djevici Mariji, koja prema katoličkoj teologiji kaže da je Marija, majka Isusa Krista, 15. kolovoza po završetku svog zemaljskog života uznesena dušom i tijelom na nebo, u društvo svom uskrslom sinu Isusu.

Taj je nauk 1. studenoga 1950. godine proglasio tadašnji papa Pio XII.

Prema vjerovanju katolika, Marijino uznesenje je završnica njezina Bogu predanog života, a to je vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija. Stoga upravo na dan kada je ona uznesena na nebo mnogi kreću prema najpoznatijim marijanskim svetištima, a neki vjernici se odlučuju hodočastiti.

Marijanska svetišta dio su kulture uglavnom Rimokatoličke crkve, koja su posvećena Gospi. Ona obilježavaju ukazanje ili čudo, koje se pripisuje Djevici Mariji, stoga se upravo na to mjesto vjernici dolaze moliti Gospi.

Iako se ovaj blagdan slavi u mnogim državama, Velika Gospa najviše poklonika ima u Europi i Južnoj Americi pa su i među brojnim svetištima Majke Božje najpoznatija ona u Lourdesu (Francuska), Fatimi (Portugal), Altöttingu (Njemačka), Czestochowi (Poljska), Loretu (Italija) i Guadalupeu (Meksiko).

Izvor: tportal.hr

Foto: pixabay.com

Pratite nas na društvenim mrežama!