Zbog suše nikad manji urod krumpira, proizvođači očekuju veće otkupne cijene

Ovih dana u tijeku je berba ranijih sorti krumpira. Zbog velike suše, međimurski će proizvođači
ove jeseni ubrati i do 60 posto manje tog povrća
Nakon velikih količina proljetnih oborina i niskih temperatura – međimurska polja teško podnose ljetnu
sušu.

Suša je napravila svoje, mi smo imali te toplinske udare koji su jako naštetili sortama krumpira, kako
onim ranijim sortama tako i srednje ranima, a posebno kasnijim sortama, kazao je za HRT Damir
Mesarić, predsjednik Udruge proizvođača merkantilnog krumpira MŽ.
Zbog nikad manjih prinosa proizvođači očekuju veće otkupne cijene koje bi nadomjestile proizvodne
gubitke. Sad koji vadimo je više manje već sazrio, međutim prinosi su do 60-70 posto manji. Zbog
ekstremnih vrućina jednostavno biljka nije mogla izdržati te temperature. 2,5 kune minimun, 3
kune bi bila idealna za tu vrstu prinosa sada, rekao je Miroslav Janušić, proizvođač krumpira,
Belica.


Kod biranja sorti, osim prinosa, poljoprivrednici moraju voditi računa o vremenskim, te uvjetima
skladištenja. Na ovom pokusnom polju- od 12 njemačkih sorti- jedna se posebno istaknula. Napomenuo bih sortu Otoliju koja pokazuje dosta dobru tolerantnost na stresne uvjete poput suše,
vrućine, čak i na ovom demo polju pokazala se da je možda najbolje ispala po prinosu. Da se dobije nova
sorta to je jedan dugotrajan proces od kojih 10-12 godina, otkrio je Ivan Jozek, stručni savjetnik tvrtke
Europlant.

Nama je jako bitna ta otpornost na važnije bolesti i štetnike, pogotovo ove karantenske organizme kao
što su nematode, krumpirov rak. Dakle sve sorte moraju biti otporne na te neželjene organizme, rekao je
Milorad Šubić, voditelj Službe uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva.
Zamisao je pronaći kompromis između rokova sadnje, sortimenata te sve to uklopiti u klimatske ekstreme
koji su posljednjih 10-tak godina sve izraženiji. Biljka je doživjela stres na prijelazu s tog izuzetno hladnog proljeća.

DHMZ tvrdi da nam je to jedno od 20 najhladnijih proljetnih razdoblja mjereno od 1826. godine, rekao je Šubić.
Upravo zbog toga, imati tvornicu pod vedrim nebom veliki je izazov za ove ljude koji unatoč svim
nedaćama od proizvodnje krumpira neće odustati.

Izvor: hrt.hr, im/radiokrizevci.hr, Foto: pixabay.com

Pratite nas na društvenim mrežama!