Obojeno povrće za zdrav život

Različite boje povrtnih kultura jamstvo su prisutnosti različitih kombinacija hranjivih tvari i ostali fitotvari (fitokemikalija), odnosno fitohranjiva.

Crveno povrće smanjuje opasnost od nastanka raka, poboljšava pamćenje (Alzheimerova bolest), štiti i pospješuje rad mokraćnih organa…

Fitohranjiva su skupine biološki aktivnih tvari iz bilja i od iznimnog velikog značaja u smislu zaštite ljudskog organizma. Danas se zna za više od tisuću različitih fitohranjiva. Djeluju na različite načine, pa neke imaju samo jednu značajku, ali pretežno više mehanizama korisnog djelovanja.

Najvažnije je djelovanje fitohranjiva antioksidativno, zatim djelovanje na endokrini sustav i hormonima slično djelovanje (kao što su fitoestrogeni koji se mogu naći u kineskom jamu, a djeluju na uravnoteženje razine hormona i na taj način pomažu kod PMS-a, osteoporoze i sl.), antibakterijsko djelovanje i fizikalno djelovanje (tako se neka fitohranjiva vežu na stanične zidove i sprečavaju vezanje patogenih mikroorganizama).

Najčešće spominjana fitohranjiva su antioksidansi, tvari koje stanice organizma štite od oksidacijskog djelovanja slobodnih radikala. Slobodni radikali su nepostojani elektroni koji se stvaraju svakodnevno, a uništavaju stanice, proteine DNK i kolagen u našem organizmu.

Najznačajniji antioksidansi u povrću su karotenoidi (karoteni, likopen i lutein), flavonoidi, izoflavoni, vitamini A, C, E i minerali selen i cink. Fitokemikalije, odnosno fitohranjiva jaki su antioksidansi koji organizam djelotvorno štite od mnogih bolesti kao što su dijabetes, srčane bolesti, povišeni krvni tlak, pojava tumora (karcinoma) itd. Što više raznoliko obojenih vrsta jedemo, toliko je veća mogućnost suzbijanja slobodnih radikala u organizmu.

Povrće osim vitamina sadržava iznimno važna dijetalna vlakna, zaslužna za dobar rad robave, što je pak preduvjet pravilne cirkulacije hrane kroz organizam.

Povrće žutonarančaste boje (batat, mrkva, tikva, koraba, žuti krumpir i sl.) sadržava više različitih antioksidanata (karotenoidi, vitamin C, bioflavonoidi itd.). Fitohranjiva tako obojenog povrća pomažu pri zaštiti srca i krvnih žila, jačaju imunitet organizma i djeluju na očuvanje vida.

Zeleno povrće, kao što su krastavci, salata, grašak, blitva, brokula, kineski kupus, kelj, artičoka, mahune, špinat, lišće batata i sl. sadržavaju jake antioksidanse kao što su lutein, indoli, te polifenoli koji smanjuju rizik od nastanka nekih tipova raka i jačaju kosti i zube.

Plavoljubičasto povrće (patlidžan, plavi krumpir, ljubičaste šparoge i sl.) smanjuju opasnost od razvoja nekih tipova tumora, usporavaju starenje, dobro djeluju na mokraćne kanale i poboljšavaju pamćenje.

Povrće bijele boje (kineski jam, češnjak, luk srebrenac, cvjetača, đumbir, korijen peršina itd.) štite srce i krvne žile, jer smanjuju količinu kolesterola u krvi, a smanjuje se i rizik od nastanka raka, kao i pojava moždanog udara.

Crvena boja povrća većim dijelom potiče od antocijana i likopena, koji su ujedno i jaki antioksidanti. Najpoznatije povrće crvene boje je rajčica, pa zatim lubenice, rotkvice, crveni krumpir, rabarbara, crveni radič i sl. Crveno povrće smanjuje opasnost od nastanka raka, poboljšava pamćenje (Alzheimerova bolest), štiti i pospješuje rad mokraćnih organa itd.

Agroportal

foto:RKŽ

Pratite nas na društvenim mrežama!