Ovo ljeto bilo je najtoplije u povijesti Europe, ali u Hrvatskoj ipak nije srušen rekord

U većini Hrvatske ovog ljeta zabilježen je deficit oborina, no najsušnije je bilo u kontinentalnoj Hrvatskoj (izuzev sjeveroistočnog područja), gdje je ovo bilo treće najsušnije ljeto od 1961. godine, dodaje Marinović.

Europa je upravo proživjela svoje najtoplije ljeto u povijesti mjerenja. Podaci europskog programa Kopernik za praćenje klimatskih promjena pokazuju kako je temperatura od lipnja do kolovoza bila za gotovo stupanj viša u odnosu na isto razdoblje od 1991. i 2020. Do sada su najtoplija bila ljeta 2010., odnosno 2018.

Ivana Marinović, magistrica fizike i geofizike iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) kaže da mjerenja pokazuju kako su u Hrvatskoj ove godine lipanj i srpanj bili vrlo do ekstremno topli, dok je kolovoz u Dalmaciji okarakteriziran kao topao do vrlo topao. Temperaturne prilike u ostatku Hrvatske bile su u skladu s višegodišnjim prosjekom.

– Cjelokupno ljeto je ocijenjeno kao vrlo do ekstremno toplo, odnosno četvrto do šesto najtoplije ljeto od 1961. godine. Od druge polovice lipnja do druge polovice kolovoza zabilježeno je pet toplinskih valova, od kojih je najintenzivniji i najdulji (u trajanju od 10 dana) bio onaj posljednji u kolovozu. Možemo reći da su ovogodišnji toplinski valovi slični onima iz 2019., no kraći i manje intenzivni od onih 2003., kada je gotovo cijeli kolovoz bio obilježen toplinskim valovima, objašnjava Marinović.

U većini Hrvatske ovog ljeta zabilježen je deficit oborina, no najsušnije je bilo u kontinentalnoj Hrvatskoj (izuzev sjeveroistočnog područja), gdje je ovo bilo treće najsušnije ljeto od 1961. godine, dodaje Marinović.

Premda, na sreću, u Hrvatskoj ove godine nismo imali velikih požara, nadolazeća ljeta, koja će gotovo sigurno biti vrlo do ekstremno topla, u kombinaciji sa sušama, čine obalu i priobalje izrazito rizičnim područjima.

– Hrvatska se treba nametnuti kao snažna vatrogasna sila koja prati turizam, poljoprivredu, šumarstvo, obrazovanje i znanost. U međuvremenu, daleko smo od Pariškog dogovora o velikom smanjenju proizvodnje plinova staklenika, tako da trendovi za ovo desetljeće nisu obećavajući. Pohlepa je veća od razuma, zaključio je profesor Grisogono.

– Klimatske promjene više nisu samo pitanje za znanstvenike i buduće generacije. Njihove dramatične posljedice na našim područjima, u našoj neposrednoj blizini pogađaju nas svakodnevno. I šokirani smo slikama katastrofa koje nam stižu iz cijeloga svijeta. Klimatske katastrofe poput požara, toplinskih valova, suša, poplava, plimnih valova koji potapaju obale, ciklona, topljenja leda, pandemija, raseljavanja stanovništva naša su stvarnost. A tek smo na 1,1 °C prosječnog zagrijavanja!, poručuju iz Europskog parlamenta.

Izvor: jutarnji

im/radiokrizevci.hr

Foto: pixabay

Pratite nas na društvenim mrežama!