Što znači “upotrijebiti do”, a što “najbolje upotrijebiti do”?

Europska agencija za sigurnost hrane i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu pokrenule su edukativnu kampanju “EU bira sigurnu hranu”. Cilj je što bolje informirati građane pri svakodnevnom odabiru namirnica, ali i ukazati na visoke standarde Europske unije kojima se jamči da je hrana koju jedemo sigurna za konzumaciju.

– Kampanja se intenzivno provodi u šest zemalja članica, između ostalih i u Hrvatskoj, koja sufinancira tu kampanju u vrijednosti od dva milijuna eura, a cilj je osvijestiti javnost da iza sigurnosti hrane stoji ozbiljna znanost. Informacije na deklaracijama često su nerazumljive potrošačima i ono što naše potrošače zanima su zemlja podrijetla, cijene i nutritivni sastav. Ova kampanja namijenjena je upravo potrošačima na način da se te informacije o sigurnosti hrane i ta znanost prezentira na jednostavan način, objasnila je Darija Sokolić, ravnateljica Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu za emisiju “Dobro jutro, Hrvatska”.

Kampanja pokriva pet ključnih tema, a jedna od njih je oznaka “upotrijebiti do” i “najbolje upotrijebiti do”, a Sokolić objašnjava razliku između ta dva termina:

– Termin “upotrijebiti do” veže se za sigurnost hrane – hrana koja ima oznaku tog roka trajanja ne bi se trebala konzumirati poslije tog roka trajanja jer nije sigurna. To su obično svježe namirnice, tu trebamo biti oprezni i držati se tog roka trajanja. Namirnice s oznakom “najbolje upotrijebiti do” su namirnice koje imaju duži rok trajanja, te su one i iza navedenog roka trajanja sigurne za konzumaciju, no možda je kvaliteta malo niža, kaže i dodaje kako se razumijevanjem ovih oznaka može spriječiti bacanje velikih količina hrane.

Sokolić objašnjava kako je bitno namirnice bogate škrobom – poput krumpira, kruha i biskvita – pripremiti do zlatno-žute boje.

– Sve preko toga – ako ima tamniju boju, dolazi do pojave akrilamida što želimo izbjeći jer to potencijalno može biti rizik za zdravlje – naravno ne jednokratnom konzumacijom već kroz dugi niz godina. Akrilamid je tvar koja nastaje posmeđivanjem tih namirnica na visokim temperaturama, kaže.

Hrvati njeguju tradiciju spremanja zimnice i pohranjivanja hrane u zamrzivače, no i tu postoje stvari na koje treba pripaziti.

– Postoje određena pravila kojih se trebamo držati. Primjerice kod odmrzavanja – jako je bitno da odmrznemo samo onu količinu hrane koju ćemo pripremati, meso i ribu je dobro odmrzavati u hladnjaku, jer na taj način sprječavamo razvoj bakterija koje mogu potencijalno biti štetne za naše zdravlje. Kad se radi o voću i povrću, njih možemo odmrzavati na način da ih stavimo pod mlaz hladne vode. Isto tako je jako važno obratiti pažnju na higijenu ruku, radne površine i pribora koji koristimo, ističe Sokolić i dodaje kako meso nije potrebno prati pošto se obrađuje termički.

– U slučaju da ga peremo važno je da okolne površine dobro očistimo kako se ne bi kontaminirale, dodaje.

– Gledajući s nutritivnog stajališta, namirnice koje su u našem okruženju – sezonske i lokalno uzgojene – puno su kvalitetnije i bogatije nutrijentima od namirnica koje su dugo putovale da bi došle do nas, zaključuje Sokolić. 

im/radiokrizevci.hr

Foto: pixabay

Izvor: hrt

Pratite nas na društvenim mrežama!