U Križevcima predstavljena djela Ivana Meštrovića “Portreti suvremenica i suvremenika”

U Likovnoj galeriji Gradskog muzeja Križevci u petak navečer križevačkoj javnosti predstavljena su djela jednog od najznačajnijih hrvatskih kipara Ivana Meštrovića. Odabir portreta koji je načinila autorica izložbene koncepcije Barbara Vujanović, viša kustosica Atelijera Meštrović u Zagrebu, svjedoči stilski razvoj jednog od ponajboljih portretista 20. stoljeća – od secesijske stiliziranosti i impresionizma, preko art deco stilizacije do realističnosti međuratnog razdoblja.

Uvodno se obratila ravnateljica Gradskog muzeja Križevci Tea Hatadi koja je zahvalila svima koji su pomogli u realizaciji ovako vrijedne izložbe, od samih organizatora do svih koji su dali svoju potporu.

-“Izložba je ostvarena zahvaljujući novčanoj potpori Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Grada Križevaca i Koprivničko-križevačke županije te im svima zahvaljujem, kao i sponzorima, a to su Kunsttrans Zagreb, KTC d.d. Križevci i Radnik d.d. Križevci” – kazala je ravnateljica Tea Hatadi.

Ravnateljica Atelijera Meštrović u Zagrebu Senka Grčić Budimir izrazila je zadovoljstvo što je ova izložba postavljena u Križevcima te najavila da će se projekt početkom 2022. godine predstaviti u Galeriji AMZ – Arheološkog muzeja u Zagrebu.

O izložbi i portretima kazala je autorica izložbene koncepcije, kustosica izložbi Barbara Vujanović koja je istakla da kroz odabir 16 ličnosti i njihovim odnosom sa Meštrovićem rekonstruira se i njegova biografija, ali i kulturna, politička i društvena scena Hrvatske i Europe.

-“Drago mi je da izložba kreće upravo iz Križevaca. U Križevcima je sve počelo i to ćemo zauvijek pamtiti” – rekla je na kraju kustosica Barbara Vujanović.

Obratio se i dizajner Damir Gamulin koji je kazao da su djela Ivana Meštrovića izlagana puno puta, ali se uvijek traži korak više za ponuditi publici, što svjedoči i ova izložba u Križevcima.

U ime Ministarstva kulture obratio se Milan Pezelj, pročelnik Konzervatorskog odjela u Bjelovaru koji je čestitao na ovoj vrijednoj izložbi.

Izložbu “Ivan Meštrović – portreti suvremenica i suvremenika otvorio je gradonačelnik Mario Rajn koji je pohvalio suradnju dva muzeja i rekao da je ovo veliki događaj za Križevce.

Izložba će se moći se razgledati do 6. studenoga 2021. u Križevcima te u
Galeriji AMZ – Arheološki muzej u Zagrebu, 20. siječnja – 15. veljače 2022.

ORGANIZACIJA IZLOŽBI: Muzeji Ivana Meštrovića, Gradski muzej Križevci, Arheološki muzej u Zagrebu
AUTORICA IZLOŽBENE KONCEPCIJE, KUSTOSICA IZLOŽBI: Barbara Vujanović
AUTORI LIKOVNOG POSTAVA I GRAFIČKOG OBLIKOVANJA OPREME IZLOŽBI: Damir Gamulin, Antun Sevšek
FOTOGRAF: Zoran Alajbeg
DIZAJN KATALOGA, PLAKATA I POZIVNICE: Damir Gamulin

Šesnaest skulptura, sabranih iz zbirki Muzeja Ivana Meštrovića (Split-Zagreb), Gliptoteke HAZU (Zagreb), Nacionalnoga muzeja moderne umjetnosti (Zagreb), Galerije umjetnina (Split), te posuđenih od dr. sc. Mate Meštrovića, pružaju uvid u intrigantne društvene, umjetničke i političke veze Ivana Meštrovića.
Uvodni tekst u bogato opremljenom, hrvatsko-engleskom katalogu upućuje na zanimljive biografije znamenitih ličnosti koje je Meštrović portretirao – hrvatskoga glumca, kazališnog redatelja i prevoditelja Petra Branija, pripadnika generacije kazališnih umjetnika koja je utrla put preobrazbi zagrebačkog teatra, ruskoga književnika Lava Nikolajeviča Tolstoja, glavnog organizatora likovnoga života u Hrvatskoj u drugoj polovici 19. stoljeća Izidora Kršnjavoga, modernizatora europskoga kiparstva Augustea Rodina, prve plesačice čiji je ples prikazan na američkoj televiziji Vere Čuče Milčinović, predstavnika britanske umjetničke, političke i društvene scene, Wickhama Steeda, Lady Cunard i Dorothy Une Ratcliffe, češke političke dinastije Masaryk, Tomáša G. Masaryka i njegove kćeri Alice Masarykove, hrvatskih umjetnika Tomislava Krizmana, Ante Katunarića i Vladimira Becića, te književnika Andrije Milčinovića i Vladimira Nazora.
Likovni postav koji potpisuju Damir Gamulin i Antun Sevšek naglašava posebnosti Meštrovićevih remek-djela, te omogućuje prisnije upoznavanje posjetitelja izložbe s portretiranim ličnostima koje su obilježile hrvatsku i europsku kulturu i politiku koncem 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća.

Iz teksta kataloga:
Ivan Meštrović (Vrpolje, 15. kolovoza 1883. – South Bend, Indiana, SAD, 16. siječnja 1962.) portretirao je suvremenike, članove obitelji, prijatelje, umjetnike, političare, pripadnike domaćih i međunarodnih elita, te prethodnike. Uvid u imena ljudi koji su mu pozirali ili koje je prikazao služeći se fotografijama i dostavljenim opisima i dokumentacijom, tijekom više od pet desetljeća, svjedoči o bogatoj mreži kontakata koju je kipar rasprostro po domovini, Europi i Sjedinjenim Američkim Državama.
Ovaj izbor od šesnaest portreta suvremenica i suvremenika s kojima je Meštrović uspostavio blizak odnos ili drugi vid uvažavanja i utjecaja, katkada jednosmjernoga, gdjekad uzajamnoga, prilika je za prebiranje po dominantnim formalnim odrednicama koje je kipar ostvario tijekom prva četiri desetljeća prošloga stoljeća. Odabir skulptura polazište je za prisjećanje na šesnaest signifikantnih ličnosti koje su ostavile trag u hrvatskom, ruskom, češkom, francuskom i britanskom kulturnom i političkom prostoru.
Svaki je portret zaseban univerzum, mjesto stvarnog i metaforičkog pregovora između Meštrovića i osobe koju je portretirao, interpretirao, doživljavao na sebi svojstven način. Odabrane skulpture podržavaju tezu da je riječ o jednom od najvrsnijih portretista 20. stoljeća. Dosljedna posvećenost motivu, širina socijalnoga dijapazona osoba koje su sjedile pred Meštrom, očitovanje stilskih mijena predstavljaju djeliće mozaika koji portretiraju samoga kipara. Portret je to senzibilnog promatrača, koji je psihološki i osobni dojam usklađivao s vlastitim rukopisom i bilom vremena. Portreti svjedoče logično ulančavanje kompleksnih odnosa unutar umjetničkih društava i institucija te političkih organizacija, ali i unutar živahnog konteksta salona europskih prijestolnica. Zbog toga nije preuzetno kazati da Meštrović nije samo jedan od najvećih portretista svojega stoljeća nego je i njegov posvećeni, pronicljivi kroničar.

Barbara Vujanović, viša kustosica Atelijera Meštrović u Zagrebu

ji/radiokrizevci.hr, Gradski muzej Križevci

Pratite nas na društvenim mrežama!