Evo koliko će banke koštati prelazak na euro: Cifra nije beznačajna

Aaktivnosti za zamjenu kune traže koordinaciju, a među brojnim dionicima banke su pred naročito složenom tranzicijom.

Na temelju Akcijskog plana za prilagodbu financijskog sustava uvođenju eura kao službene valute Hrvatska narodna banka je prije nekih mjesec dana poslovnim bankama dala naputak za izradu simulacije troškova prilagodbi prelasku na euro.

Procjene očekivanih učinaka na prihode i rashode izravno povezanih s procesom prilagodbi, i to od početka ove godine pa do 12 mjeseci nakon datuma uvođenja eura, HNB-u moraju dostaviti do kraja ove godine.

Prema HNB-ovoj uputi, simulacija uključuje sve točke Akcijskog plana koji se odnose na rovedbu konverzije, dvojno iskazivanje cijena, obaještavanje korisnika te prilagodbe od uvođenja eura.

Među ostalim, njome treba obuhvatiti i sve predvidive troškove predopskrbe, posredne predopskrbe te trošak dodatne obrade i prijevoza gotovog novca te dodatnog osiguranja gotovine u poslovnicama, kao i sve predvidive troškove vezane uz promjene u radu platnih sustava.

Pored toga, od banaka se očekuju i računice vezane uz regulatorno izvještajne zahtjeve, ali i uz sve očekivane uštede povezane s konverzijom.Iako određene procjene svaka od njih ima, vodeće se banke pojedinačno ne žele istrčavati s brojkama.

U njihovo ime okvirne procjene dali su nam iz Hrvatske udruge banaka. “Za potrebe tehničkog procesa prilagodbe bankarskog sustava jednokratni troškovi procjenjuju se između 80 i 100 milijuna eura.

Uz navedeno, banke će dugoročno gubiti dio prihoda od konverzije valuta, odnosno prometa na deviznom tržištu kuna/euro od oko milijardu kuna godišnje”, poručuje direktor HUB-a Zdenko Adrović. Jednokratni troškovi vezani uz uvođenje eura, kaže, u prvom redu se odnose na prilagodbu informatičkih sustava i bankomatske mreže.

Međutim, u HUB-u podcrtavaju kako se i bankama i njihovim klijentima s eurom dugoročno olakšava upravljanje valutnim rizikom, što znači da će se rizici generalno smanjiti, a naplativost plasmana u prosjeku će biti veća no što bi bila da zadržimo vlastitu valutu.

“Za banke je pozitivno i to što će se smanjiti troškovi regulacije, prije svega stopa obvezne rezerve”, ne propuštaju naglasiti iz Udruge banaka. Naime, stopa obvezne pričuve kao monetana mjera HNB-a kod nas je danas osjetno viša nego što je ona Europske središnje banke u eurozoni.

U HUB-u usto naglašavaju kako uvođenje eura izrazito važno i za povećanje investicija, uvjete financiranja i dugoročni rast gospodarstva Hrvatske. Dodaju u kako je tehnički uvođenje eura veoma složen proces koji zahtijeva intenzivan angažman i suradnju svih zaposlenika banaka.

“Banke će imati važnu ulogu u cjelokupnom procesu s obzirom na to da će softverski prilagoditi POS uređaje i digitalne usluge te ukupnu bankomatsku mrežu kako bi građani imali mogućnost koristiti sve bankarske usluge i podizati gotov novac od trenutka uvođenja eura.

Također, banke će konvertirati depozite i kredite te pravovremeno i detaljno informirati klijente o svim važnim detaljima”, zaključno ističu.

Uključeni svi procesi
U svakom slučaju, i mimo upute HNB-a bankama je ova godina uvelike obilježena upravo zaokupljenošću projektom eura odnosno s njim povezanim pripremnim aktivnostima. S obzirom na jednu od ključnih uloga koju imaju u cijelom pothvatu prelaska na euro vremena nema napretek.

Iako u Vladi i dalje ustrajavaju na “brzoj traci”, pa kao ciljani datum za ulazak u europodručje i dalje figurira 1. siječnja 2023. (najraniji mogući prema pravilima vezanim uz ERM II), točan će se datum znati tek iduće godine. Ne čudi stoga što i pojedini članovi Vlade danas radije govore samo o (2023.) godini.

Bilo da to bude početak, sredina ili kraj godine, operativne aktivnosti za zamjenu kune zahtijevaju pomnu koordinaciju, a među brojnim dionicima banke su svakako onaj pred kojim je naročito zahtjevna tranzicija.

To naročito vrijedi za prilagodbe IT sustava, na koje otpada i velik dio troškova. Vezano uz tehničko-tehnološke prilagodbe prelasku na zajedničku europsku valutu, dovoljno je napomenuti npr. da broj uređaja na kojima se obavlja prihvat platnih kartica u Hrvatskoj premašuje 113 tisuća.

Od toga se najveći dio, nešto manje od 108 tisuća, odnosi na EFTPOS uređaje za plaćanja na prodajnim mjestima (plus oko 680 uplatno-isplatnih), a unatoč višegodišnjem trendu smanjenja bankomatske mreže ona je početkom ove godine brojala gotovo 4900 bankomata.

Poput većine drugih banaka, u Erste banci kažu da već intenzivno rade na procesu prilagodbe kako bi se na vrijeme pripremili za uvođenje nove valute. U pogledu troškova najveći dio odnosi se na IT segment.

“Kada je riječ o resursima, a s obzirom na to da implementacija eura obuhvaća cijelu banku i sve procese, načelno možemo reći da su svi dijelovi sustava jednako zastupljeni. Iako se većinom oslanjamo na interne IT resurse, u određenoj mjeri koristimo i vanjske te dodatno usko surađujemo s vanjskim dobavljačima aplikacija koje nisu dostupne iz internog razvoja”, objašnjavaju u toj banci.

Preuzimanje novih rizika
U vodećim bankama u uvođenju eura u konačnici ponajprije vide pozitivan utjecaj i za banke i za klijente, kako zbog lakšeg upravljanja tj. smanjenja valutnog rizika i posljedičnog povećanja prosječne naplativosti plasmana, tako i zbog smanjenja troškova regulacije.

Ne dvojeći u ukupno pozitivan utjecaj eurozone na hrvatsko gospodarstvo, predsjednik Uprave Zagrebačke banke Ivan Vlaho ipak je upozorio i na to da domaće banke čekaju i jači pritisci na konkurentnost i profitabilnost.

Bivši viceguverner Damir Odak je, pak, uz napomenu da je prema ključnim pokazateljima stabilnosti naš bankarski sustav među najstabilnijima u EU, upozorio i kako će s očekivanom punom integracijom u sustav koji uređuje ECB on preuzeti i neke od rizika izvan njega. Moramo voditi računa i o otvorenoj mogućnosti prekogranične integracije banaka, podsjetio je Odak.

im/radiokrizevci.hr

Foto: pixabay

Izvor: poslovni

Pratite nas na društvenim mrežama!