Uskoro rastu cijene mesa i mlijeka!

Stanje u stočarstvu je neodrživo te se unaprijed ispričavamo potrošačima ako u idućim mjesecima dođe do rasta cijena naših proizvoda. S globalnim poremećajima izazvanim pandemijom koronavirusa, dugotrajnom sušom te enormnim rastom cijena žitarica i uljarica s kojima je stočna hrana poskupjela i 95% ne možemo više biti konkurentni niti održavati razinu proizvodnje. Cijene mesa su na povijesnom minimumu i više nemamo alata kojima bismo konkurirali uvoznom mesu, koje na naše tržište stiže po dampinškim cijenama, ispod razine proizvođačkih – poručili su ovih dana hrvatski stočari upozorivši kako je sektor proizvodnje mesa, mlijeka i jaja pred kolapsom.

Štete u stočarstvu, prema procjenama Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), iznose već 1,5 do dvije milijarde kuna pa stočari traže od države da intervenira i na vrijeme spriječi nagomilavanje dugova proizvođača, moguće gašenje farmi i rasprodaju stoke, a u konačnici, kao posljedicu globalnih kretanja, i rast cijena krajnjih proizvoda za potrošače. Stočari po utovljenoj svinji gube 600, a junetu i 2500 kuna. I da junetina poskupi i za pet kuna, tovljači bi bili na nuli, a potrošači bi se sigurno okrenuli jeftinijem mesu iz uvoza, kazao je stočar Darko Celovec.

Iz sektora su tako odaslani apeli Vladi i resornim ministarstvima za jednokratnom pomoći i ranijom isplatom regularnih potpora, a jedna od opcija svakako je i obnova državnih robnih zaliha – kako bi što veća količina domaćeg kukuruza i uljarica ostala “kod kuće” za potrebe domaće proizvodnje, umjesto već po ustaljenom pravilu – u izvozu.

Cijena kukuruza je dvostruka veća

Stočna hrana, naime, u nekim proizvodnjama čini već više od 70% ukupnih troškova. Direktor Croatiastočara Branko Bobetić kaže kako su još prije dva mjeseca na sastanku s premijerom i predstavnikom Ministarstva gospodarstva predlagali da se dio ovogodišnjeg uroda kukuruza otkupi u robne zalihe, kako bi se u najkritičnijim trenucima moglo intervenirati prema stočarima koji od ukupne potrošnje kukuruza u Hrvatskoj od 1,4 milijuna tona, trebaju oko milijun, prenosi agencija VLM.

„S obzirom na enorman izvoz te klimatske i druge nepogode koje nam prijete, u robnim rezervama treba biti barem 300.000 tona kukuruza, ječma i pšenice. Svaka država mora voditi brigu o strateškim zalihama. U Mađarskoj su trgovci obvezni u silosima čuvati do 25% otkupljenih količina, a u nas, kako neformalno doznajem, zaliha praktično nema. No ni dan-danas nije nam ponuđeno nikakvo rješenje, a kukuruz odlazi van“, upozorava Bobetić.

Cijene kukuruza danas su dvostruko veće nego lani, a na tržište EU (nešto i u treće zemlje), izvozimo enormne količine. Od 2013. do 2018. prosječno se izvozilo oko 600 tisuća tona domaćeg kukuruza, u 2019. 868 tisuća, u 2020. 1,2 milijuna tona. Sa zadnjim tromjesečjem 2020. i u prvih sedam mjeseci 2021. već je izvezeno blizu 1,2 milijuna tona, a kako se najviše kukuruza izvozi upravo u zadnjem tromjesečju, izvoz kukuruza ove će godine zasigurno nadmašiti povijesni rekord iz 2020., napominje. S druge strane, kako je urod kukuruza ove godine manji, prijeti opasnost da će Hrvatskoj nedostajati najmanje nekoliko stotina tisuća tona.

„Prošle godine kukuruz smo izvezli za 153 eura po toni, a u prvih sedam mjeseci ove godine uvozili po prosječnoj cijeni od 207 eura, što je za stočare, koji ga moraju kupovati, neodrživo“, poručuje Bobetić.

Vlada prati situaciju

Prema zadnjem dostupnom izvješću Državnog ravnateljstva za robne zalihe pri Ministarstvu gospodarstva, krajem 2018. procijenjena vrijednost robnih zaliha iznosila je 511,7 milijuna kuna, od čega otprilike polovica otpada na hranu. Među poljoprivredno-prehrambenim proizvodima najzastupljeniji su pšenica (18% zaliha), kukuruz (6%), juneće meso (6%), šećer (5%), cjelodnevni suhi obrok i mesne konzerve (po 4%) te svinjsko meso i riblje konzerve (2%). Kakva situacija je danas?

– U robnim rezervama se nalazi ona količina kukuruza koja je potrebna za izvanredne situacije, a podatak o količinama kukuruza u robnim zalihama je povjerljiv. Robne zalihe koriste se isključivo za izvanredne situacije ugroze, a ne za tržišne intervencije zbog načela Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) EU. Ova Vlada ni u jednom trenutku krize nije stajala po strani pa to neće niti sada, aktivno i kontinuirano prati situaciju i razmatra sve mogućnosti zaštite hrvatskih stočara te će po potrebi i u slučaju produbljivanja krize i procjene izvanredne situacije ugroze reagirati putem svih raspoloživih mehanizama – odgovaraju iz Ministarstva poljoprivrede.

Ističu kako će izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu dugoročno osnažiti hrvatske stočare koji su jedan od strateških prioriteta za dodjelu zemlje te je nužno kontinuirano sporazumijevanje proizvođača žitarica i uljarica i stočara o namjenskoj proizvodnji, sklapanje dugoročnih ugovora i jače povezivanje, koje će za domaće stočare osigurati nužne sirovine i u uvjetima kada su cijene tih sirovina na tržištu ovako visoke, ali i kad su niske.

„Ključ za obostranu dobrobit te jačanje otpornosti proizvodnje je povezivanje proizvođača u ta dva sektora, što će ovo ministarstvo poticati mjerama ruralnog razvoja“, ističu.

Što se tiče tržišnih mjera u poljoprivredi, one su regulirane na razini EU i Hrvatska ima ograničene mogućnosti provedbe takvih mjera.

„Stoga se u slučajevima poremećaja na tržištu, ako se želi pokrenuti mehanizme intervencije za poljoprivredne proizvode, postavlja zahtjev prema EK, koja u slučaju da ocijeni zahtjev opravdanim, propisuje odgovarajuće mjere. Napominjemo da se takav model primjenjuje na manji broj proizvoda, ograničene količine i uglavnom se svodi na privremeno povlačenje proizvoda s tržišta putem interventnog otkupa ili potpore privatnom skladištenju. U ovome kontekstu važno je naglasiti da se u skladu s pravilima ZPP-a EU ne smiju uvesti bilo kakve administrativne zabrane ili ograničenja vanjsko-trgovinske razmjene. Pravilima djelovanja zajedničkog tržišta EU to nije dozvoljeno državama članicama i moglo bi se ocijeniti nedozvoljenim protekcionizmom i remećenjem načela zajedničke organizacije tržišta EU i slobode kretanja roba“, napominju iz ministarstva.

Procjene su da je i u 2021. kukuruza proizvedeno i više od naših potreba, oko 2.166.000 tona, na površini od 285 ha uz prinos od 7,6 t/ha, dok se domaće potrebe kreću na razini 1.416.000 tona. Stoga su i određene količine iz ovogodišnje proizvodnje namijenjene izvozu inače bi se mogli pojaviti logistički problemi s prijemom i skladištenjem svih količina žitarica i uljarica koje treba pobrati i uskladištiti ove jeseni, objašnjavaju.

Na razini EU procjena ovogodišnje proizvodnje kukuruza (67,8 milijuna tona) je za 3,7% veća u odnosu na prošlu godinu (65,4 milijuna tona), a završne zalihe (procjena viška u godini) za 2021./2022. tržišnu godinu kreću se oko 14.887.000 tona.

„Unatoč ovim pokazateljima, koji ne ukazuju na bitne manjkove u EU i kod nas, i dalje je prisutan je trend zadržavanja visoke cijene kukuruza u EU i kod nas. Takvo stanje upućuje na potreban oprez i stalno praćenje situacije te Ministarstvo poljoprivrede svakoga tjedna prati uvoz, izvoz, cijenu te procjenu zaliha kukuruza i u skladu s time formira postupanja“, kazali su iz Ministarstva.

Spasonosne potpore

S obzirom na ograničeni doseg interventnih mjera, odlučili su se za programe potpore, financirane iz državnog proračuna i odobrene od strane EK te usmjerene na saniranje posljedice COVID-19 krize, poremećaja na tržištu stočarskih proizvoda te povećanja cijena stočne hrane i energenata, dosad su, ističu, izradili devet interventnih programa potpore ukupne vrijednosti 526 milijuna kuna.

Dodatno, nakon pet krugova pregovora s EK, sektoru stočarstva odobrena su dodatna sredstva za dobrobit životinja u iznosu od 130 milijuna kuna, odnosno na 220 milijuna kuna, uz novu potporu vrijednu više od 100 milijuna kuna za poticanje korištenja stajskog gnoja, pri čemu će uvećane i nove potpore biti isplaćene za ovu proizvodnu godinu.

„Dio poljoprivrednika koji se bavi tovom junadi nije bio u mogućnosti isporučiti planiranu proizvodnju na tržište te su utovljena grla prešla optimalnu tjelesnu masu, kao i gornju starosnu dob koja je propisana uvjetima za dodjelu proizvodno vezanih plaćanja. Uz odobrenje EK donijeli smo odluku da se iznimno za 2020. godinu za Proizvodno vezane potpore za tov junadi povećava prihvatljiva starost grla s 24 na 28 mjeseci za sva grla isporučena do 31. prosinca 2020. godine. Jednaka pravila primjenjivat će se i tijekom 2021. Proizvodno vezane potpore za mliječne krave, krave dojilje, tovnu junad, ovce i koze planiraju se zadržati i u idućem programskom razdoblju“, navode iz resornog ministarstva.

Kao nastavak niza donesenih mjera, u postupak notifikacije upućen je i novi program pomoći sektoru stočarstva vrijedan 171 milijun kuna. Također, budući da program potpore za COVID na razini EU-a ističe krajem godine, na sastanku ministara poljoprivrede država članica EU, održanom 11. i 12. listopada, zatražili smo od EK produljenje ovoga programa za godinu dana. Za sada je izvjesno da će se takve vrste potpora moći odobravati u prvoj polovici iduće godine, a očekujemo da će biti prihvaćen i naš zahtjev da se program produlji za godinu dana – naglasili su iz Ministarstva poljoprivrede.

Pratite nas na društvenim mrežama!