Zabilježen najdublji potres ikada

Između 1976. i 2020. godine Zemlju je zatreslo gotovo 57.000 jačih potresa. Većina je bila plitka, a samo 4 posto dogodilo se na dubini većoj od 300 kilometara, što se do sada smatralo maksimalnom dubinom za duboke potrese, piše National Geographic.

Tim znanstvenika sada se fokusirao na najdublji potres ikada otkriven, poljuljavši ono što stručnjaci do sada znaju o potresima. Potres magnitude 7,9, 2015. godine dogodio se ispod japanskog otočja Bonin. Jedan od naknadnih potresa dogodio se na 750 kilometara dubine. To je toliko duboko da se približava sloju Zemlje poznatom kao donji plašt, piše earth.com.

Tim znanstvenika sada se fokusirao na najdublji potres ikada otkriven, poljuljavši ono što stručnjaci do sada znaju o potresima. Potres magnitude 7,9, 2015. godine dogodio se ispod japanskog otočja Bonin. Jedan od naknadnih potresa dogodio se na 750 kilometara dubine. To je toliko duboko da se približava sloju Zemlje poznatom kao donji plašt, piše earth.com.

Na toj dubini, tlak je 1,3 milijuna puta veći od atmosferskog
Studija, objavljena u časopisu Geophysical Research Letters, koristila je mjerenja koje je prikupila mreža High Sensitivity Seismograph Network, niz stanica za mjerenje diljem Japana koje bilježe seizmičke podatke. Uspjelo im je pratiti porijeklo seizmičkih valova koje je proizveo potres magnitude 7,9 i naknadne potrese, navodi se u priopćenju za javnost. Ono što je znanstvenike zbunilo je da se udar desio u donjem plaštu, bliže jezgri Zemlje. Tamo temperature mogu prijeći 3300 stupnjeva Celzijusa, a tlak je 1,3 milijuna puta veći od atmosferskog.

Duboki potresi dešavaju se u zonama subdukcije gdje se sudaraju dvije tektonske ploče koje šalju udarne valove, a jedna ploča se nalazi ispod druge. Ali kod tako intenzivnih parametara koji vladaju u dubini, stijena se ne lomi nego savija, pa se postavlja pitanje kako se ovaj potres uopće dogodio.

Znanstvenici su iznijeli nekoliko pretpostavki
Znanstvenici imaju nekoliko pretpostavki. Prvo, molekularna struktura minerala postaje nestabilna kako tlak u plaštu raste. Ta bi deformacija mogla ostaviti slaba mjesta u stijeni, uzrokujući potrese. Druga teorija je da je veći potres uzrokovao pomicanje puknute ploče morskog dna, a čak je i mali pomak dovoljan da izazove potres, prenosi National Geographic.

Ovo otkriće je poljuljalo ono što su geolozi mislili da znaju o potresima u donjem plaštu. Iznenadilo ih je da se mogu javiti tako duboko što izaziva pitanja o zbunjujućim mehanizmima koji se odvijaju pod našim nogama.

Izvor: telegram.hr, Foto: pixabay.com

Pratite nas na društvenim mrežama!