Razmjeri socioekonomskih posljedica pandemije

Prema istraživanju koje je objavila Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, žene, stanovnici urbanih područja i ljudi u pokretu iznimno su pogođeni razarajućim socioekonomskim posljedicama pandemije bolesti COVID-19.

Pandemija je imala velike ekonomske posljedice za svaku naciju na svijetu. Novo istraživanje Međunarodne federacije pokazuje i razmjer sekundarnih posljedica pandemije na zajednice i pojedince. Ova kriza uzrokovala je: povećanje nezaposlenosti i siromaštva; povećanje nesigurne dostupnosti hrane; veću izloženost nasilju; nedostatnu edukaciju i smanjenje mogućnosti za djecu. Osim toga, pandemija je pridonijela pogoršanju problema s mentalnim zdravljem.

Francesco Rocca, predsjednik Međunarodne federacije rekao je: “Naše je istraživanje pokazalo ono što smo sumnjali i čega smo se dugo pribojavali, a to je da su razarajuće sekundarne posljedice ove pandemije nanijele štetu okosnici našeg društva i osjetit će se godinama, ako ne i desetljećima ispred nas. Ljudi koji su već bili vulnerabilni zbog konflikata, klimatskih promjena i siromaštva gurnuti su još više prema rubu. A mnogi koji su se prije nekako snalazili postali su vulnerabilni i prvi puta u životu trebaju humanitarnu pomoć.“

Istraživanje daje globalni pregled situacije s posebnim fokusom na 10 zemalja: Afganistan, Filipine, Irak, Južnu Afriku, Keniju, Kolumbiju, Libanon, Salvador, Španjolsku i Tursku.

Ovo su glavni zaključci istraživanja:

  1. Teret je pao na žene. Prema istraživanju, žene su značajnije od muškaraca pogođene posljedicama koje je pandemija imala na njihove izvore zarade. „Lockdown“ kao i posljedična socijalna izolacija smanjili su zaštitu žena i više ih izložili seksualnom i rodno uvjetovanom nasilju. Prema rezultatima istraživanja žene su iskusile i teže posljedice na mentalno zdravlje.
  2. Ljudi koji žive u urbanim područjima teže su pogođeni. U urbanim područjima porasle su stope siromaštva, u nekim slučajevima brže nego u ruralnim područjima. Ljudi koji žive u urbanim područjima zbog pandemije imaju dodatne potrebe za pomoći, uključujući vlasnike firmi i njihove zaposlenike koji su pogođeni zabranama.
  3. Pandemija je posebno pogodila migrante, interno raseljene osobe i izbjeglice. Ljudi u pokretu bili su više izloženi gubitku posla i smanjenju broja radnih sati tijekom pandemije i zanemareni su u smislu osiguravanja formalne zaštite i sigurnosnih mjera.

Nadalje, nedostatak pripreme otežao je izgradnju sveobuhvatnog odgovora na ono što je istovremeno postalo javnozdravstvena kriza, globalni udarac za gospodarstvo, kao i politička i socijalna kriza.

„Kao oni koji djeluju u zajednici, nacionalna društva Crvenog križa i Crvenog polumjeseca diljem svijeta bila su u mogućnosti premostiti praznine u odgovoru na situaciju. Zbog poznavanja postojećih nejednakosti i načina na koji se ponavljaju u najboljoj su poziciji pomoći ljudima u oporavku od štete nanesene njihovoj opstojnosti, zdravlju i obrazovanju. Ali da bi nacionalna društva to sve nastavila činiti, trebat će značajnu dodatnu podršku, kako financijsku, tako i političku“, rekao je Rocca. 

Izvješće otkriva da je svijet na putu prema potpuno nejednakom oporavku, koji će ovisiti o učinkovitosti i dostupnosti cjepiva.

„Stalno smo upozoravali da će se zbog nejednake distribucije cjepiva nastaviti visoka razina transmisije, ali i da će ta nejednakost otežati, produžiti ili pogoršati posljedice ove pandemije. Sve dok budemo dozvoljavali da profit nadjača humanost i dok bogatije zemlje budu monopolizirale pristup cjepivu, nećemo moći reći da je ova pandemija završila. Svijet mora otvoriti oči, obratiti pažnju na ono što se oko nas događa i prijeći s riječi na djela. Ako se to ne dogodi, postoji rizik da će oporavak od pandemije biti jednako nejednak i nepravedan kao i njezine posljedice“, zaključio je Rocca. 

HCK

Pratite nas na društvenim mrežama!