U travnju kreće podjela vaučera do 10.000 kuna za obrazovanje zaposlenih i nezaposlenih osoba

Pandemija COVID-19 – snažno je ubrzala potrebu prilagodbe na nove tehnologije i njihovu primjenu u poslovnim procesima. Stanje na tržištu rada još je i prije posebnih okolnosti snažno ukazivalo na nedovoljnu usklađenost ponude radne snage i njezinih vještina s potrebama gospodarstva, a samim time i na nedostatak potrebne radne snage.

Nove tehnologije traže otvaranje novih radnih mjesta, što može rezultirati i brojnim poremećajima, s obzirom da određeni broj radnika mora promijeniti karijere, dovodeći do još izraženijeg nesklada između ponude i potražnje.

Upravo je jaz između potreba i ponude jedan od glavnih dugoročnih problema hrvatskog tržišta rada kojeg mjerodavne institucije pokušavaju riješiti različitim mjerama. Tako je Sabor koncem prosinca prošle godine izglasao dopune novog Zakona o obrazovanju odraslih, a početkom ove godine HZZ je usvojio nove Mjere aktivne politike zapošljavanja za 2022., od kojih se kroz 8 vrsta mjera planira uključiti 27.000 nezaposlenih i zaposlenih osoba. Među tim mjerama, kroz koje će se potaknuti zapošljavanje, samozapošljavanje, obrazovanje i usavršavanje te u konačnici i potaknuti gospodarski rast kroz zeleno i digitalno, nalazi se i osposobljavanje na radnom mjestu i u ustanovama za obrazovanje odraslih.

Naime, jedan od ključnih izazova stjecanju vještina je vrlo niska stopa sudjelovanja odraslih u cjeloživotnom obrazovanju. Cilj je, stoga, novih mjera omogućiti veće sudjelovanje nezaposlenih i zaposlenih osoba u cjeloživotnom obrazovanju s naglaskom na stjecanju vještina povezanih sa zelenom i digitalnom tranzicijom a poslodavcima osigurati kvalitetnu radnu snagu.

„Iako je U Republici Hrvatskoj registrirano više od 600 ustanova za obrazovanje odraslih koje provode ili su provodile više od 11.000 programa obrazovanja, nije postojao definirani sustav osiguravanja kvalitete kojim bi se osiguralo kvalitetno i učinkovito obrazovanje usmjereno na potrebe pojedinca i tržišta rada. Prema bivšem zakonskom rješenju ustanove za obrazovanje odraslih dobivale su od Ministarstva znanosti i obrazovanja rješenje za izvođenje formalnih programa obrazovanja odraslih neograničenog trajanja, što je za posljedicu imalo da su se provodili programi koji su metodološki i sadržajno zastarjeli, a ponekad i neusklađeni s izmjenama propisa iz pojedinih područja, čime se nije mogla garantirati odgovarajuća razina kvalitete. U sustavu obrazovanja odraslih bilo je još puno problema u samom provođenju obrazovanja odraslih, što se svakako nije smjelo događati, s obzirom na važnost jednog cijelog sektora u kojem je bitna prilagodba tržištu rada.

Kroz donošenje novog Zakona o obrazovanju odraslih u sustav obrazovanja koncem prošle godine unesene su značajne promjene, poglavito u usklađivanju obrazovnih programa s potrebama tržišta rada i kvaliteti provedbe programa obrazovanja. Namjera je države da do 2030. dostigne prosjek EU-a u obrazovanju odraslih jer je Hrvatska trenutno na 3,5 posto, dok je EU-ov prosjek 10,8 posto! Izmjene zakona bile su nužne kako bi se bolje odgovorilo na potrebe tržišta rada i pomoglo stjecanju boljeg socijalnog statusa obrazovanjem odraslih“, objašnjava Tomislav Katić, ravnatelj nedavno otvorenog Orsus učilišta i vlasnik Orsus Grupe, jedne od vodećih hrvatskih tvrtki na području upravljanja sustavima sigurnošću.

Jedna od najznačajnijih mjera Zakona o obrazovanju odraslih i prvi dokument koji zakonski regulira najavu vladina Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) vezana je uz izdavanje vaučera za obrazovanje 30.000 zaposlenih i nezaposlenih ljudi u iduće tri godine. Prema prijedlogu zakona, vaučere će koristiti za formalne i neformalne programe obrazovanja u cilju lakšeg pristupa tržištu rada, a sredstva su povučena iz EU fondova.

Ovaj financijski instrument dodjele javnih sredstava za obrazovanje odraslih dodjeljivat će se na temelju Ugovora o obrazovanju odraslih, a njegova vrijednost za pojedino obrazovanje iznosi prosječno 10 tisuća kuna po osobi te se stoga mjerom planira obuhvatiti 30 tisuća osoba. Točan iznos vaučera određuje se ovisno o sektoru/području te trajanju i složenosti odabranog programa obrazovanja o čemu će ovisiti konačna razrada skaliranja cijena.

Zakonodavni okvir za uspostavu sustava vaučera

„MROSP je definirao oko 60-tak traženih vještina s naglaskom na zelene i digitalne. Do travnja ove godine izradit će se unaprijeđeni katalog vještina – odnosno, popis vještina potrebnih za obavljanje određenog posla. Zakonom o obrazovanju odraslih uvodi se pojam stjecanja mikrokvalifikacija što je podloga za kraće obrazovne programe“, objašnjava Katić.

Osnivanje ORSUS učilišta, upravo je bio logičan slijed razvijanja poslovanja ORSUS grupe i to kroz obrazovanje u djelatnostima u kojima su potrebna specifična znanja i vještine i koja su, kroz praksu, evidentirana kao manjak na tržištu radne snage. Pojedincu se omogućuju verifikacije postojećih i stjecanje novih znanja i vještina i to kroz 30-tak programa, a naglasak se stavlja na kvalitetu i izvrsnost programa i predavača.

Korisnici vaučera mogu biti nezaposlene osobe, od čega je minimalno 12 tisuća dugotrajno nezaposlenih, neaktivnih ili mladih osoba u NEET statusu te zaposlene osobe koje su zbog uvođenja novih tehnologija ili prelaska na zelenu proizvodnju i gospodarstvo suočene s mogućnosti gubitka posla ili žele promijeniti karijeru. Osoba nakon odobrenja zahtjeva ima na raspolaganju 6 mjeseci za njegovu aktivaciju, tj. za uključivanje u određeni obrazovni program.

Izvor: moj posao

Foto: pixabay

im/radiokrizevci.hr

Pratite nas na društvenim mrežama!