Danas obilježavamo Svjetski dan jezika

Uzmemo li u obzir da se na svijetu govori između šest i sedam tisuća jezika, taj broj čini tek manjinu od oko 3 posto. No taj se broj posljednjih godina stalno povećava. Brojne su migracije na europskom tlu izmijenile i etničku sliku kontinenta. Globalizacija i različiti oblici suvremenoga poslovanja znače da građani sve više trebaju poznavati vještine stranih jezika kako bi učinkovitije radili u svojim zemljama. Osim toga, potrebno je nadvladati i kulturološke razlike pa je osim praktičnih jezičnih vještina nužno razvijati i međukulturnu i socijalnu kompetenciju.

Potaknuti, između ostaloga, i takvim promjenama, na inicijativu Vijeća Europe od 26. rujna 2001. godine počeo se obilježavati Europski dan jezika. Ista je godina proglašena Europskom godinom jezika i uspjela je uključiti milijune ljudi koji su slavili jezičnu raznolikost Europe i promicali učenje jezika u svim svojim zemljama članicama. Nakon početnoga uspjeha, Vijeće Europe proglasilo je Europski dan jezika koji se obilježava 26. rujna svake godine. Osnovni su ciljevi Europskog dana jezika upozoravanje javnosti na važnost učenja jezika i raznolikost raspona naučenih jezika kako bi se povećala višejezičnost i međukulturalno razumijevanje, promicanje bogate jezične i kulturne raznolikosti Europe te poticanje na cjeloživotno učenje jezika.

Povodom ovoga dana diljem se Europe organiziraju različite aktivnosti: radionice za sve dobne skupine, TV i radio programi, nastava jezika, konferencije itd. Ovakva su događanja odlična prilika da se uvjerimo kako učenje stranih jezika nije samo suhoparno memoriranje gramatičkih pravila, konverzacijskih obrazaca i novih riječi, već da ima i praktičnu, ali i zabavnu stranu.

Dvojezičnost čini učenje drugih novih jezika lakšim, proširuje proces razmišljanja i njeguje kontakte s drugim ljudima i njihovim kulturama. Osim toga dvojezičnost, a pogotovo višejezičnost donosi i određene ekonomske prednosti: onima koji govore nekoliko jezika radna mjesta postaju lakše dostupna, a sami govornici postaju konkurentniji na tržištu rada, dok višejezične tvrtke imaju bolju konkurentsku prednost od jednojezičnih. Neke su zemlje tradicionalno višejezične. Primjerice, u Papui Novoj Gvineji govori se oko 850 jezika, procjenjuje se da u Rusiji postoji između 130 do 200 jezika, a zemlja je s najvećim brojem jezika u službenoj upotrebi Južna Afrika gdje se govori čak 11 službenih jezika.

Budući da neki jezici i izumiru, njihov se broj neprestano mijenja. Možemo zaključiti kako je uz poticanje višejezičnosti potrebno paralelno razvijati i svijest o važnosti svoga materinskoga jezika. Budući da smo po broju stanovnika, a samim time i broju govornika mali narod, ne dopustimo dovesti se u sličnu situaciju, nego kao pripadnici velike europske zajednice svoje volimo, tuđe poštujmo.

(profilklett, pixabay)

Pratite nas na društvenim mrežama!