Svjetski dan bjesnoće

Bjesnoća je zarazna bolest koja je prisutna u više od 150 zemalja i područja širom svijeta, te još uvijek uzima veliki danak jer je gotovo u potpunosti smrtonosna bolest.

U zemljama Azije i Afrike od te opake bolesti umire oko 59000 ljudi godišnje, a veliki dio te brojke predstavljaju djeca mlađa od 15. godina.

Psi su glavni izvor infekcije i odgovorni su za veliku većinu smrtnih slučajeva godišnje.

Osim pasa, i druge životinje mogu također biti izvorom zaraze za čovjeka, poput mačaka, rakuna, čagljeva, mungosa, tvorova, smrdljivaca te rjeđih vrsta divljih mesoždera.

Ovdje ne smijemo zaboraviti šišmiše, koji su također izvor bolesti i odgovorni su za brojne smrtne slučajeve širom svijeta.

Svake godine, više od 15 milijuna ljudi širom svijeta pristupi cijepljenju protiv bjesnoće, odnosno primi postekspozicijsku antirabičnu profilaksu (PEP), koja je jedini način da se ta opaka bolest spriječi i ne razvije.

Na taj način, sprječavaju se stotine tisuća mogućih smrtnih slučajeva ljudi godišnje.

Zbog toga je posebna važnost data obradi ugrizne rane nakon kontakta s bijesnom ili na bjesnoću sumnjivom životinjom (temeljito čišćenje i pranje ugrizne rane sapunom pod mlazom tekuće vode) te što raniji odlazak liječniku specijalistu radi započinjanja postekspozicijske antirabične profilakse (PEP-a).

Republika Hrvatska je prema službenim podacima već sada zemlja slobodna od bjesnoće, budući da od veljače 2014. godine nije bilo niti jednog jedinog zabilježenog i potvrđenog slučaja bjesnoće u divljih i domaćih životinja.

(plivazdravlje, pixabay)

Pratite nas na društvenim mrežama!