Nova shema “mobilnih šuma”

Gradovi u Europi isprobavaju sheme poput krovnih vrtova i “pokretnih šuma” kako bi ugradili više prirode u urbana područja u nastojanju da zaštite svoje građane od klimatskih promjena poput vrućina, poplava i suša. Gradovi postaju teža mjesta za život, jer klimatske promjene donose veće temperature, oskudicu vode i poplave, čime ne samo da već napučeno gradsko područje postaje manje ugodno, nego i živote dovodi u opasnost.

To uključuje jednostavne pristupe poput sadnje novih stabala i stvaranja parkova s bogatom kolekcijom biološke raznolikosti. Ali oni mogu uključivati i složenija rješenja poput pokrivanja krovova u vegetaciji koja je učinkovita za usvajanje ugljika iz atmosfere, pločnike koji apsorbiraju kišnicu i pokretne šume – prijenosna stabla u loncima koja se mogu premjestiti u žarišta kako bi se pružila hladovina i čisti zrak.

Među rješenjima koja će se isprobati su zelenije biciklističke staze, koje bicikliste vode duž staza s većim brojem posađenih biljaka i mogu umanjiti njihovu izloženost onečišćenju zraka. Također će koristiti alge za čišćenje vode uklanjanjem onečišćujućih tvari kao što su nitrati i ribnjaci projektirani za hvatanje viška kišnice kako bi zaštitili gradove tijekom oluja.

Projekt će pratiti utjecaj kombiniranih rješenja u svakom gradu i pokušati kvantificirati koliko su smanjili temperaturu, očistili zrak i vodu ili spriječili poplave. To će se postići kombinacijom posebnih senzora, nadgledanja vremena, ručnim prikupljanjem podataka i građanima koji će putem aplikacija dostavljati korisne informacije.

Do 2050. godine očekuje se da će 80% europskog stanovništva živjeti u gradovima, u usporedbi sa 70% danas, što će dodatno povećati potražnju za zemljom i prirodom.

Mnogi gusto naseljeni gradovi također imaju povijesne građevine koje mogu otežati provedbu rješenja temeljenih na prirodi.

“Može biti vrlo teško promijeniti grad, pogotovo ako je star”, rekao je Raúl Sánchez-Francés, stručnjak za ekološko ozelenjivanje grada u CARTIF tehnološkom centru u Španjolskoj: “Ali gradove trebamo smatrati ekosustavom i čovjekom kao dijelom ovog ekosustava.”

Projekt bi trebao implementirati svoja prva rješenja u 2020. godini, uključujući korištenje uređaja za čišćenje zraka na pročelju trgovačkog centra u Valladolidu i urbane mobilne šume u Liverpoolu. Potom očekuju da će druga rješenja biti implementirana do 2022. Zatim će koristiti prikupljene podatke kako bi pomogli drugim gradovima da vide kako priroda može pomoći u suzbijanju klimatskih promjena.

Izvor i foto: agroklub.hr

Pratite nas na društvenim mrežama!