Uvodi li to Vlada RH nove blagdane i spomendane?

Premijer Andrej Plenković predstavio na jučerašnjoj sjednici Vlade prijedlog promjena blagdana i spomendana, izrazivši uvjerenje da će novi način obilježavanja biti primjereniji i bolji te omogućiti da se izbjegne svaka nedoumica, konfuzija i nedorečenosti. Mnogi portali su se raspisali o ovim novostima i koliko smo uspjeli pročitati, nikome se ne sviđaju nove izmjene.


„Naša je Vlada u ovome mandatu provela jednu od bitnih strukturnih reformi, a to je obrazovna reforma, jedna od važnijih reformi za budućnost Hrvatske, za konkurentnost naših mladih generacija na globalnom tržištu, važna za buduće tržište rada, važna za opće znanje, za posebna znanja, za dobro upoznavanje vlastite domovine Hrvatske, naših običaja, naše povijesti, naše kulture, naše tradicije, naše vjere, svega onoga što nas u identitetskom smislu čini Hrvatima i uopće građanima Republike Hrvatske“, poručio je premijer Plenković.


Emotivan odnos hrvatskih građana prema 30. svibnja, 5. kolovoza i 18. studenoga

Sama supstanca te promjene, pojasnio je predsjednik Vlade, ima nekoliko bitnih argumenata. Prvi je taj da je konstituiranje prvog demokratski izabranog, višestranačkog Sabora bilo upravo na 30. svibnja 1990.

„Taj je dan svojevrsni početak donošenja niza ključnih akata, Ustavnih akata, pravnih akata, političkih i povijesnih akata, koji su nas u jednom procesu doveli do osamostaljenja, suverenosti, stjecanja neovisnosti i, u konačnici, stjecanja međunarodnog priznanja Republike Hrvatske“, rekao je premijer Plenković te dodao da je upravo taj datum, kojeg je nazvao i danom demokracije, najreferentniji i najrelevantniji.

Ujedno, taj je datum bio jako dobro prihvaćen u hrvatskom narodu, a u usporedbi s 25. lipnja, kada se trenutno obilježava Dan državnosti, postojala je emocija, afektivni odnos i zanos koji je bitan za središnji nacionalni praznik.

„Stoga je naša ideja da u 2020. godini, kada će biti i 30. obljetnica tog prvog 30. svibnja, upravo ovom promjenom stavimo stvari na pravo mjesto. I zato vjerujemo da će 30. svibnja, kao Dan državnosti, uz adekvatno obilježavanje, uz pažljivo njegovanje, dovesti do respekta hrvatskih građana prema državi i prema institucijama“, poručio je premijer Plenković.

Druga promjena koja se odnosi na nove blagdane je 18. studenoga, koji bi trebao postati Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

„Simbolika 18. studenoga je ogromna već sada u hrvatskom društvu i među hrvatskim narodom“, naglasio je predsjednik Vlade podsjetivši na ogromne žrtve u Vukovaru i Škabrnji.

Predsjednik Vlade smatra da bi se ovakvim novim kalendarom obilježavanja blagdana stvorio bitan trokut, kojeg čine 30. svibnja, Dan državnosti, 5. kolovoza, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, i 18. studenoga, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

„Ta tri datuma su emotivna, u pogledu kako ih percipira hrvatski narod, kako ih percipiraju hrvatski građani i ovako, ovim blagdanima, na primjeren način pozicioniramo ključne datume koji su obilježili nastanak moderne i suvremene hrvatske države“, poručio je premijer Plenković.

Mirna reintegracija Hrvatskog Podunavlja postignuće važno za pomirbu i suživot

Najavio je i promjene u dijelu koji se tiče nekoliko spomendana.

Tako bi 15. siječnja, koji je danas Dan međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske, postao i Dan mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja, koji predstavlja, naglasio je premijer, izrazito važan dan jer se radi o zaokruživanju teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske i to mirnim putem.

„Mirna reintegracija je postignuće važno za pomirbu, važno za suživot, važno za poruku zajedničkog života u Republici Hrvatskoj u budućnosti“, poručio je premijer.

Druga promjena je spomen na Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom, 9. svibnja, što je izrazito bitan datum za Europu, koji u ovom trenutku ne postoji u hrvatskim zakonima.

Dan Europe sjećanje je na Schumanovu deklaraciju, dokument koji je označio početak izgradnje cijele današnje Europske unije, čija je Hrvatska članica i kojom će predsjedati po prvi puta u prvoj polovici 2020.

Dosadašnji Dan državnosti, 25. lipnja, prema ovome prijedlogu trebao bi postati Dan neovisnosti, kao spomendan. Premijer Plenković pojasnio je da je razlog tih promjena sam sadržaj odluka koje je Hrvatski sabor tada donosio, a to su bile odluke o samostalnosti i suverenosti, koje su toga dana donijele Hrvatska i Slovenija, koje su se odmah i međusobno priznale. Te su odluke u praksi značile prestanak svih državnopravnih veza s ostalim republikama bivše federacija i s tadašnjom državom. No te su odluke bile odložene na tri mjeseca zbog tadašnjih okolnosti pa se Dan neovisnosti obilježavao 8. listopada.

„Naše je mišljenje da je ovo puno primjereniji trenutak kojeg se onda prisjećamo kao Dana neovisnosti“, rekao je premijer.

Kvalitetnije reguliran koncept blagdana i spomendana

Što se tiče 23. kolovoza, riječ je samo o dopuni postojećega spomendana – Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma, kojim je precizirano konkretno o čemu se radi jer je hrvatski narod imao žrtve u sva tri totalitarna sustava.

U konačnici, 8. listopada, trenutno Dan neovisnosti, bio bi Dan Hrvatskoga sabora jer je to bio trenutak kada je Hrvatski sabor, nakon raketiranja Banskih dvora, održao svoje zasjedanje u zgradi Ine u Šubićevoj ulici, u dvorani u podrumu zgrade i u tajnosti, što je praktički značilo provedbu odluke o d 25. lipnja.

„Vjerujem da je ovakav način obilježavanja i neradnih dana i blagdana i spomendana primjereniji i bolji i da će omogućiti da se izbjegne svaka nedoumica, konfuzija i nedorečenost, a da će u ovom afektivnom smislu on biti puno bolji za hrvatske građane i za sve one koji poštuju recentnu, modernu hrvatsku povijest i postaju svjesni onoga što nam se događalo praktički od 22. travnja 1990., kada su bili prvi izbori, pa do 15. siječnja 1998. godine“, poručio je premijer Plenković dodavši kako su sve te odluke jedan važan povijesno politički i pravni proces koje ovakav koncept blagdana i spomendana bolje, preciznije i kvalitetnije regulira.

Od ostalih događanja u proteklome tjednu izdvojio je Dane hrvatskoga turizma, koji su ove godine obilježeni u pet slavonskih županija, pohvalivši organizaciju i važnost poruke za razvoj kontinentalnoga turizma.

Naveo je i Dane regionalnoga razvoja, održane u Šibeniku, na kojima je predstavljena dodana vrijednost Vladine politike ravnomjernoga regionalnog razvoja, iz lokalnih, nacionalnih i europskih sredstava, pri čemu je istaknuo da je Hrvatska u ovom trenutku na 76 posto ugovorenih sredstava iz aktualnog sedmogodišnjeg europskoga proračuna.

U Virovitici je otvorena nova zgrada Centra za odgoj i obrazovanje i rehabilitaciju, a predsjednik Vlade podsjetio je da je riječ o projektu vrijednom 74 milijuna kuna, izrazito važnom za najmlađe i najranjivije građane iz toga kraja Hrvatske.

Jučer su u Vladi potpisani ugovori s tvrtkama Strabag i Avax o izgradnji pristupnih cesta Pelješkome mostu i stonske obilaznice. Riječ je o projektima koji vrijede gotovo milijardu kuna, s precizno definiranim rokovima, a Vlada je inzistirala da i jedna i druga kompanija poduzmu sve aktivnosti kako bi što prije počele s radovima.

Na kraju je spomenuo je posjet Ličko-senjskoj županiji i manifestaciji „Jesen u Lici“ te sudjelovanje na obilježavanju Dana obrane Grada Zadra, izrazito važnoga datuma u Domovinskome ratu, kao i posjet Benkovcu u kojem je započela realizacija projekta izgradnje vjetroelektrane Korlat, investicija od 500 milijuna kuna.

Izvor: Vlada RH

Pratite nas na društvenim mrežama!