Međunarodni je dan ljenivaca, jedne od najsporijih životinja na svijetu

Danas slavimo dan jedne od najpopularnijih i najsporijih životinja na svijetu – ljenjivaca. Ova je životinja posljednjih godina privukla pažnju mnogih, pa se ljudi često uspoređuju s njima kada im se ništa ne da ili kada žele istaknuti da su lijeni. Poznati su po svojem osmijehu i sporom kretanju, no postoje i brojne druge zanimljivosti zbog kojih će vam postati još i draži!

Međunarodni dan ljenjivaca slavi se od 2010. godine kada ga je osnovala neprofitna organizacija u Kolumbiji AIUNAU Foundation, čime je htjela dići svijest o autohtonim životinjama iz Južne i Srednje Amerike. Ljenjivci navodno pomažu ljudima u borbi protiv raznih bolesti, uključujući rak zbog algi i gljivica koje skupljaju u krznu.

Dijele se na dvoprste, koji pripadaju porodici Megalonychidae i troprste, koji pripadaju porodici Bradypodidae. S obzirom na to, postoje i razlike između dvaju vrsta – troprsti ljenjivci uglavnom su aktivni noću, a samo oko 10% posto vremena zaista se i kreću. Dvoprsti su ljenjivci, također, nešto brži te drugačije obavljaju nuždu. Ako vas dosadašnje informacije nisu dovoljno zainteresirale, obratite pažnju na sljedeće zanimljivosti:

  • prije više od 10 tisuća godina postojao je ljenjivac visine oko 4 metra i težak oko 4 tone, a kostur je takvoga ljenjivca izložen u britanskom muzeju
  • slab vid – mame ljenjivci ne mogu uočiti svoju mladunčad na oko 1,5 metar udaljenosti, a s obzirom da su, primjerice, troprsti ljenjivci rođeni bez čunjastih stanica u očima, ne mogu raspoznati ni boje, pa sve vide crno-bijelo
  • na svojem krznu imaju alge i gljivice koje im pomažu u kamuflaži, ali su im ujedno ponekad hrana, pa su tako dodatan izvor hranjivih sastojaka
  • sporost im pomaže da budu manje uočljivi
  • dobri su plivači – iako se užasno sporo kreću na kopnu, u vodi se kreću tri puta brže, a dah mogu zadržati oko 40 minuta
  • ne znoje se i ne smrde – jedna od obrambenih taktika svakako je to što se ne osjete, iako su prilično prljavi, a na taj se način brane od ostalih životinja koje ih ne mogu namirisati
  • vrše veliku nuždu jednom tjedno ili mjesečno – iako neki to rade sa stabla, drugi ljenjivci spuštaju se s drveta kako bi obavili veliku nuždu. Dvoprsti češće vrše nuždu s drveta, dok se troprsti spuštaju, obave nuždu u rupi koju iskopaju, a zatim se penju nazad na drvo
  • životni je vijek ljenjivca oko 20 godina u divljini, a najstariji je ljenjivac bio onaj u australskom zoološkom vrtu koji je uginuo s 43 godine.

Izvor: studentski.hr, Foto: pixabay.com

Pratite nas na društvenim mrežama!