Hrvatska nabavlja papreno skupi lijek protiv covida, naš ugledni klinički farmakolog nije nimalo oduševljen: Koji su to stručnjaci, na čiju preporuku je takva odluka donesena?

Hrvatska uvozi 1800 doza lijeka Ronapreve protiv covida po cijeni od 2065 eura po dozi ili bočici. Riječ je o kombinaciji dvaju monoklonskih antitijela za liječenje odraslih i adolescenata kojima nije potrebna terapija kisikom, a kod kojih postoji povećan rizik od razvoja teškog oblika bolesti. Taj lijek među prvima je primio bivši američki predsjednik Donald Trump, nakon čega je brzo otpušten iz bolnice. Što o ovoj nabavi misli prof. dr. Igor Francetić, klinički farmakolog s Medicinskog fakulteta u Zagrebu?

Kao proizvođači Ronaprevea navode se američki i švicarski farmaceutski divovi Regeneron i Roche, a Europska agencija za lijekove (EMA) odobrila ga je u paketu s Regkironom južnokorejskog Celltriona. Rezultati ispitivanja ukazali su na to da oba lijeka značajno smanjuju hospitalizacije i fatalne ishode kod covid pacijenata pod rizikom od teškog oblika bolesti.

Antivirusna monoklonska antitijela najdjelotvornija su u najranijim fazama infekcije, baš kao i oralni lijekovi poput Merckovog molnupiravira i Pfizerovog paxlovida koji još uvijek čekaju odobrenje EMA-e. U međuvremenu, Pfizer je dopustio prodaju generičkih verzija svoje eksperimentalne pilule u 95 siromašnih zemalja i onih sa srednjim dohotkom. SAD je od Pfizera naručio količine lijeka u vrijednost 5,3 milijardi dolara, a talijansko ministarstvo zdravstva odobrilo je nabavu 50.000 doza od Mercka i Pfizera.

Hrvatska je dosad u nekoliko tranši, pa i u rujnu 2021., nabavila ukupno 50.000 tisuća doza lijeka Veklury (remdesivir), kao dosad jedini antivirusni lijek registriran u EU za liječenje covid pacijenata kojima je potreban dodatan kisik – iako je Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti ‘Dr. Fran Mihaljević’ lani u studenom izjavila da je Hrvatska dobro napravila što je taj ugovor potpisala samo na tri mjeseca jer se dotad nije pokazalo da remdesivir ima značajnu učinkovitost kod liječenja covida.

Sada Hrvatska, uz bok Britaniji i Australiji, nabavlja daleko skuplji Ronapreve. Prema Vladinom zaključku, za potpisivanje ugovora s Rocheom ovlašena je dr. Markotić, s tim da se u dokumentu uopće ne navodi naziv lijeka već samo njegove sastavnice – antitijela kasirivimab i imdevimab.

Ugovor s Europskom komisijom za ovaj lijek potpisao je švicarski F. Hoffmann – La Roche, čiji je predsjednik Uprave Christoph Franz u dobrim odnosima s premijerom Andrejom Plenkovićem još od sastanka Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu početkom 2019. Roche je s Hrvatskom u međuvremenu potpisao Memorandum o suradnji na pripremi i provedbi projekta personalizirane medicine u onkologiji, čime je Hrvatska, kako je govorio tadašnji ministar zdravstva Milan Kujundžić, trebala postati ‘treći laboratorij u Europi gdje će se raditi dijagnostika personalne medicine’, što je pak trebalo osigurati ‘osjetno bolji ishod liječenja’ za oboljele od malignih bolesti.

Odgovarajući na pitanje kako to da Hrvatska nabavlja baš Ronapreve, dr. Francetić kaže da to treba pitati one koji taj lijek naručuju.

‘Ova nabava lijeka je preuranjena jer lijek još nema svoju poziciju u terapiji, ne znaju se prave indikacije i njegova isplativost. Slično vrijedi i za Merckov i Pfizerov lijek – oni se moraju davati na samom početku bolesti, što znači da bi svatko tko je covid pozitivan trebao dobiti taj lijek, a sada se zna da oko 30 posto onih koji su covid pozitivni neće uopće razviti teže oblike bolesti. To što je EMA stavila lijek u promet znači samo to da se on može koristiti u humanoj medicini, ali to ne određuje zaslužuje li mjesto na listi HZZO-a. Treba pričekati studije koje će pokazati pravo stanje stvari’, kaže dr. Francetić.

Objašnjava da se, primjerice, Merckov lijek ispitivao i u težih bolesnika, gdje nije imao nikakav učinak, pa su prestali s ispitivanjima. Naglašava da se vrijednost lijeka procjenjuje upravo u odnosu na njegovu djelotvornost u teških bolesti, a medicina baš nije uspješna s antivirusnim lijekovima.

‘Dakle, i mene bi zanimalo da znam odgovor na pitanje na temelju čega je Vlada donijela tu odluku, tko je dao tu preporuku, je li to bio Stožer, savjet stručnjaka koji se bave virusnim infekcijama?’, kaže dr. Francetić.

Komentirajući naručene količine – procjenjene potrebe su 200 doza mjesečno u razdoblju od devet mjeseci – kaže da bi jednako tako volio znati tko će to u konačnici dobiti i na temelju kojih kriterija.

‘Radio sam u medicini 45 godina i znam kako su teške odluke o davanju skupih lijekova, tko će ih dobiti, a tko neće. Skeptičan sam oko ove nabave, mislim da je to preuranjena odluka i da sama činjenica da je lijek odobren ne garantira njegovu kliničku vrijednost i isplativnost’.

U drugu ruku, da Hrvatska nije naručila lijekove, a neki drugi jesu, možda bi se postavilo pitanje zašto Vlada škrtari. Bi li to bilo opravdano?

‘Ne znamo je li to politička ili stručna odluka o nabavi. Možemo se samo nadati da je to na osnovu preporuke stručnjaka, a ja bih volio znati koji su to stručnjaci i na čemu temelje svoje preporuke da se uveze tako skupi lijek za tako mali broj bolesnika u pandemiji’, izričito će dr. Francetić, dodajući da je daleko više upućen u Merckov i Pfizerov, nego u Rocheov lijek. U svakom slučaju, on smatra da je Vlada trebala barem u nekoliko rečenica obrazložiti svoju odluku i prezentirati podatke iz istraživanja na način da oni budu građanima razumljiviji.

tportal.hr

Foto: pixabay.com

Pratite nas na društvenim mrežama!