Hrvatska će od 5. rujna prikazivati cijene u kunama i eurima

Premijer Andrej Plenković najavio je u ponedjeljak dvostruki prikaz cijena u Hrvatskoj, i u kunama i u eurima, od 5. rujna do cijele 2023. godine.
Plenković je to najavio na tiskovnoj konferenciji na kojoj je predstavio prijedlog zakona kojim se predlaže uvođenje eura kao zakonskog sredstva plaćanja u Hrvatskoj. U njegovoj pratnji bili su ministar financija Zdravko Marić, ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić i guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić.
Prijedlog zakona je danas stavljen na javnu raspravu, a očekuje se da će konačni prijedlog biti poslan Saboru na drugo čitanje u drugoj polovici travnja.
Prijedlogom zakona uređuje se pravni okvir, mjenjačnica, opskrba svih pravnih osoba eurima, konverzija kredita i depozita te zaštita potrošača od neopravdanog povećanja cijena.
Cijene će od 5. rujna biti prikazane u kunama i eurima kako bi se podigla svijest o euru i prije njegovog usvajanja, za koji je ciljni datum određen 1. siječnja 2023. Dvostruki prikaz cijena nastavit će se tijekom 2023. godine.
Plenković je rekao da će građani tijekom iduće godine moći besplatno mijenjati kunu u eure u bankama, Hrvatskoj pošti i Financijskoj agenciji (Fina), nakon čega će to moći besplatno učiniti u Hrvatskoj narodnoj banci. naplatiti također. Pozvao je građane da svu gotovinu koju imaju polože u banke kako bi se konverzija izvršila automatski.
Premijer je kazao kako je cilj osigurati nesmetan prelazak na euro i učinkovito funkcioniranje gospodarstva.
Istaknuo je kako će ove godine Vlada Saboru poslati više od 70 prijedloga koji se tiču ​​usvajanja eura, uključujući i fizičku zamjenu nacionalne valute eurom.
Plenković je kazao kako Hrvatska teži dubljoj integraciji u Europsku uniju ulaskom u schengensko područje bez putovnica i europodručju, te će u tom smislu relevantne odluke biti donesene idućih mjeseci.
Govorio je o dosadašnjim koracima u vezi s uvođenjem eura te o razlozima zbog kojih Hrvatska želi ući u europodručje. Rekao je da je hrvatsko gospodarstvo visoko euroizirano, da 70 posto prihoda od turizma dolazi od građana zemalja europodručja, 60 posto trgovine ostvaruje se s tim zemljama, 70 posto oročenih štednih uloga i gotovo 60 posto krediti stanovništvu i poduzećima su u eurima ili indeksirani u euru.
Plenković je rekao da je cilj članstva u eurozoni bio uključen u aktivnosti Vlade prije 20 godina.
“Ono što će se događati ove godine bit će kulminacija procesa na kojima se sustavno radilo u posljednja dva desetljeća”, rekao je premijer.

Izvor: croatiaweek.hr, Foto: pixabay.com

Pratite nas na društvenim mrežama!