“To je tema koja je važna za razvoj Križevaca i ono što je sigurno – županija za neravnomjeran odnos prema svojim gradovima u ovom slučaju sigurno nema argumenata“, rekao je Katanović. Dok se drugim, znatno manjim gradovima u županiji ta ovlast prepušta, Križevcima se, dodaje, pravo na samostalno odlučivanje i brži razvoj sustavno uskraćuje.

Prema podacima iznesenim na današnjem, sad već redovitom obraćanju novinarima petkom, Katanović je rekao da su Križevci u 2025. godini zatražili osam građevinskih i dvije uporabne dozvole, a na njihovu pravomoćnost čekali su u prosjeku četiri mjeseca. U ovoj godini za dvije građevinske dozvole prosjek čekanja popeo se na šest mjeseci, dok su tri uporabne riješene prosječno za dva mjeseca.

“Možda iz perspektive gospodina župana ove stvari štimaju, ali iz naše ne. Župan se malo s podsmjehom osvrnuo na moju izjavu da se u nekim gradovima to rješava za dva do tri tjedna. Ali evo, susjedni Grad Bjelovar građevinske dozvole u prosjeku izdaje u roku od 26 dana“, upozorio je Katanović.

Novinari su otvorili pitanje i o dozvoli za dječji vrtić u Karanama koja se još uvijek čeka. Budući da je Županija potvrdila kako je Grad potpunu dokumentaciju dostavio tek prije desetak dana, nametnulo se pitanje koliko se zapravo čeka na dozvole i tko je odgovoran za kašnjenje.

“To je isto manipuliranje informacijama“, odgovorio je Katanović. “U javnosti sam prezentirao da smo mi taj projekt mijenjali jer smo vidjeli priliku da se kapacitet vrtića poveća. To traje zbog izmjene građevinske dozvole i zato je izdvajanje takvog jednog projekta, gdje možda nije bilo nekakvih većih zaostataka, sporedno. Iznio sam podatke za cijelu prošlu i ovu godinu – prosjek je četiri mjeseca.”

Predsjednik Gradskog vijeća Goran Hrg tvrdi pak da je pitanje oko građevinskih dozvola postalo pitanje prava na razvoj grada i prava građana da odlučuju o svojoj budućnosti. Oštro je odgovorio na poruke iz županije da Križevci navodno nemaju kadrovske kapacitete za taj posao.

“Nemojte podcjenjivati Križevce! Nemojte podcjenjivati Križevčane! Naš grad ima i ljude, i znanje, i volju, i energiju“, kaže Hrg. Svaki tjedan čekanja, upozorio je, donosi milijunske gubitke, a grad koji je već izgubio desetak godina više nema luksuz za odgode. “Puna su nam usta decentralizacije. Zašto ona ostaje mrtvo slovo na papiru ako znači spuštanje ovlasti onima koji su najbliži građanima? ” zapitao se Hrg, zaključivši kako ovo nije politički hir, već legitiman zahtjev odgovorne razvojne politike te da će inzistirati da se ova tema napokon nađe pred Županijskom skupštine.

U posljednja dva tjedna novinari su pozvani četiri puta, prenose poruke iz Grada u Županiju i natrag, dok komunikacije između njih bez posrednika očito nema. Nameće se pitanje – u čemu je problem – ima li volje da se on riješi ili cijela priča ima i neku pozadinu?

“Pa ta komunikacija nije nastala jučer niti je rezultat našeg hira ili pokušaja skupljanja jeftinih političkih poena. Takva komunikacija traje godinu i pol“, pojasnio je Katanović. “Ako u godinu i pol nemamo konkretnih rezultata međusobne komunikacije, ako godinu i pol mi nešto čekamo, ako na svako pitanje dobijemo neformalni odgovor ‘ne’, a na formalna pitanja ne dobijemo uopće odgovor, onda zaista postoji pozadina. Nadam se da će i župan shvatiti svoju odgovornost prema građanima i da se odluke neće donositi po stranačkim interesima“, odgovara.

Iako se referendum – tema zbog koje se o Križevcima već danima govori i u nacionalnim medijima – na konferenciji nije spominjao, Katanović je na upit novinara priznao da ga vidi kao drastičnu mjeru, ali da je ta opcija itekako moguća ako se ignoriranje iz Koprivnice nastavi.

Objava KOMUNIKACIJA PREKO MEDIJA Katanović i Hrg: Županija nema argumenata, kočenje građevinskih dozvola je čisti stranački interes pojavila se prvi puta na Radio Križevci 96.6 FM.

Akcija će se održati u ponedjeljak, 12. listopada 2026. godine, od 13 do 17 sati u prostorijama KTC Motela, na adresi Nikole Tesle 20.

Iz Crvenog križa ističu kako su potrebe za krvi iznimno velike. Kontinuitet akcija provodi se svakog mjeseca u godini, no za stabilnost zaliha ključan je stalan odaziv građana i ostvarivanje potrebnog broja doza. Organizatori pozivaju sve redovite darivatelje, ali i sve punoljetne osobe koje dosad nisu darivale krv, da se odazovu ovoj akciji i pridruže mreži solidarnosti.

Objava Akcija dobrovoljnog darivanja krvi pojavila se prvi puta na Radio Križevci 96.6 FM.

Županovo obraćanje medijima nije smirilo situaciju koja se u Križevcima “kuha” danima, već je ostavilo dojam da su županijska i gradska vlast još daleko od dogovora i rješavanja problema koji, očito je, postoji. Jednako tako je očito da prijetnja križevačkih vlasti referendumom za izdvajanje iz županije i pripajanje Zagrebačkoj županiji i dalje ostaje na stolu kao opcija revolta. Tako su najavili na konferenciji u petak koju su nazvali “Dozvole ili referendum” kad se inzistiralo na tezi da je decentralizacija ovlasti ključna za brži razvoj grada.

Odgovarajući na optužbe da Županija namjerno koči lokalni razvoj i privatne investicije, župan Tomislav Golubić danas je bio jasan – predaje ovlasti u ovom trenutku neće biti. Dodao je da prema njegovim informacijama, Križevci nemaju kadrovske kapacitete da bi preuzeli poslove izdavanja dozvola.

“Ne možemo se igrati. Ne možemo dozvoliti politici, kojekakvim akterima političke scene koji pokušavaju skupiti jeftine političke bodove da ugrožavaju funkcionalnu javnu uslugu izdavanja građevinskih akata. To je stav koji ću braniti“, rekao je Golubić. Dodao je da će, ukoliko se promijene okolnosti, prihvatiti odluku Gradskog vijeća Križevaca te dogovoriti da se na dnevni red Županijske skupštine stavi odluka o prepuštanju izdavanja građevinskih akata Gradu Križevcima.

Ta točka se još nije našla na dnevnome redu Županijske skupštine, a njen predsjednik Ivan Pal objasnio je i zašto. Iz medija je, kaže, dobio informaciju da u Križevcima stoje projekti zbog neažurnosti županijske administracije i odmah je o tome pitao župana i njegovog zamjenika.

“Argumente koje sam dobio, koji su potpuno jasni svima, govore da nema stajanja projekata u Križevcima. Evo ja sad i ovom prilikom pozivam gradonačelnika grada Križevaca da javno obznani koji to projekti u Križevcima stoje zbog administracije koja je u Koprivnici“, pitao je Pal.

Golubić je postupanje križevačkih vlasti nazvao izrazito neprofesionalnim jer je dvadeset dana nakon što je Gradsko vijeće usvojilo odluku o traženju nadležnosti, Županiji upućen dopis s pitanjima o funkcioniranju i organizaciji službe koja izdaje građevinske dozvole. Misli da je taj dopis trebao doći prije nego je gradonačelnik Gradskom vijeću predložio na usvajanje odluku o zahtjevu za prijenos posla. “To mi samo govori da je gradonačelnik kao predlagatelj akta Gradskom vijeću predložio akt o kojem nije imao pojma koliko je to posla, koliko je to službenika, koliko je to predmeta, kako je to organizirano“, rekao je Golubić. Je li na taj dopis odgovoreno, pitali smo.

“Ne, nismo odgovorili na taj dopis”, potvrdio je. Rekao je kako je zamolio gradonačelnika Tomislava Katanovića da se malo strpi dok se ne vidi kako sustav uhodavanja funkcionira u Đurđevcu. “Mi nismo odbili Križevcima dati suglasnost, laž je da sam rekao da je Križevcima nikad nećemo dati!”, rekao je i dodao da je očito kako je politika odlučila da je referendum sad tema koju treba dignuti na n-tu potenciju i stvarati određene emocije kod građana.

Na pitanje novinara kako će na mogućem referendumu glasati, zamjenik župana Mario Rajn je kratko odgovorio: Referenduma neće biti!

Objava Župan Golubić: Križevci nemaju kadrove za izdavanje dozvola, laž je da sam rekao da ih nikad neće dobiti pojavila se prvi puta na Radio Križevci 96.6 FM.

Knjiga Misli brže, govori pametnije autora Matta Abrahamsa praktičan je vodič za jasnu, sigurnu i uvjerljivu spontanu komunikaciju u poslovnim, društvenim i osobnim situacijama. Svakog se dana nalazimo u raznim situacijama u kojima bez pripreme moramo prenijeti svoje ideje drugima, pri čemu se svatko ponekad osjeća nespretno i anksiozno. Kako se snaći i zablistati u takvim trenucima? Bilo da je riječ o razgovoru za posao, nenajavljenom telefonskom pozivu, držanju zdravice, govoru na sprovodu ili prosidbi – lekcije iz ove knjige dotiču se gotovo svakog područja komunikacije.

PUTOVANJE PREMA SEBI UZ PIZZU I APEROL: ROAD TRIP DO LJUBAVI PREMA SEBI I ISCJELJENJA/
Melanie Pignitter [prijevod Sanja Gjenero]

Eva stoji pred ruševinama svog života. Partner ju je ostavio, izgubila je posao, a samopouzdanje joj je na samom dnu. U trenutku očaja donosi neočekivanu odluku: u starom hipi-kombiju Bertu, koji je naslijedila od pomalo ekscentričnog ujaka Alfreda, kreće na putovanje bez plana.
Ova topla i inspirativna priča spaja čar romana s uvidima u osobni razvoj. Kroz emotivnu radnju, suptilan humor i kratke, pamtljive afirmacije koje prate Evin put, čitateljice dobivaju nježan, ali snažan poticaj za promjenu – da zastanu, osluhnu sebe i naprave prvi, mali, ali odlučan korak prema životu kakav uistinu žele živjeti. Jer ponekad se potrebno izgubiti da bi se napokon pronašlo.

55 RIJEČI: MAMINA PRIČA O DJEČAKU NA SPEKTRU/ Lorna Stemberger Marić

55 riječi intimna je i dirljiva knjiga o iskustvu života s djetetom na spektru autizma, ispričana iz perspektive majke koja iskreno progovara o svakodnevnim izazovima, ljubavi i prihvaćanju. Ova knjiga donosi autentičnu priču koja će biti dragocjena roditeljima, odgajateljima, stručnjacima i svima koji žele bolje razumjeti odgoj djeteta na spektru. Uz osobna svjedočanstva i tople uvide, 55 riječi otvara prostor za razumijevanje, podršku i drugačiji pogled na svijet autizma.

NA ZAPADU NIŠTA NOVO/ prema romanu Erich Maria Remarque; ilustracije i koncept Peter Eickmeyer [prijevod Ana Kovačević]

Strip je nastao prema antiratnom romanu Na zapadu ništa novo, koji je 1929. privukao svjetsku pozornost, preveden je na više od 50 jezika. Autor, rodom iz Osnabrücka, u svojem romanu obrađuje iskustva svoje generacije u Prvom svjetskom ratu. Neovisno o političkim, religijskim, gospodarskim i vojnim uvjerenjima, iz perspektive devetnaestogodišnjeg dobrovoljca – koji je u rat krenuo izravno iz školske klupe i vrlo se brzo razočarao – prikazuje okrutnost i besmisao rata.
Ovim grafičkim romanom autorski dvojac Gaby von Borstel i Peter Eickmeyer uspio je ostvariti dojmljivu interpretaciju remek-djela svjetske književnosti.

Objava Novi naslovi u Gradskoj knjižnici pojavila se prvi puta na Radio Križevci 96.6 FM.

Domaći atletičari osvojili su tri najsjajnija odličja. U konkurenciji limačica 2015. godišta, Lora Horvat pobijedila je u bacanju vortexa s rezultatom 46,48 metara. Među najmlađim limačicama (2017. godište i mlađe), Tea Drljačić bila je najbrža u utrci na 60 metara s vremenom 9,32 sekunde. U muškoj konkurenciji, naslov prvaka osvojio je Dane Jurić koji je slavio na utrci od 300 metara za limače 2016. godišta s rezultatom 48,70 sekundi.

Četiri srebrne medalje ostale su u Križevcima zahvaljujući izvrsnim nastupima u trkačkim i tehničkim disciplinama. Tena Feljak osvojila je drugo mjesto na 600 metara za limačice 2015. godišta (2:06,00), dok je Nola Blašković bila srebrna na dionici od 300 metara za djevojčice rođene 2017. godine i mlađe (55,40). U bacanju vortexa za najmlađe dobne skupine, srebra su pripala Franki Sokač (31,95 m) u ženskoj te Mateu Mariniću (37,25 m) u muškoj konkurenciji. Marinić je uspješan dan zaokružio i srebrom na 60 metara (9,32).

Jedinu brončanu medalju za domaći klub osvojila je Klaudia Orak u bacanju vortexa za limačice 2016. godišta s rezultatom 29,06 metara. Medalje su mladim atletičarima i atletičarkama podijelili predsjednik AK Križevci olimpijac Branko Zorko, tajnik kluba Sandro Novosel i najbolja hrvatska sprinterica Križevčanka Veronika Drljačić.

REZULTATI SVIH KRIŽEVAČKIH ATLETIČARA

Limačice 2015. godište

• 60m: 5. Tia Draksler (8,90), 7. Lora Horvat (8,94), 22. Lucia Sokač (10,08)
• 600m: 2. Tena Feljak (2:06,00)
• Skok u dalj: 9. Tia Draksler (3,84), 26. Lucia Sokač (3,26)
• Vortex: 1. Lora Horvat (46,48)

Limačice 2016. godište

• 60m: 15. Denia Ibrahimagić (10,03), 16. Klaudia Orak (10,04)
• Skok u dalj: 22. Denia Ibrahimagić (3,10)
• Vortex: 3. Klaudia Orak (29,06)

Limačice 2017. godište i mlađe

• 60m: 1. Tea Drljačić (9,32), 5. Franka Sokač (9,67), 12. Iris Golub (9,92), 29. Ana Vrbić (10,85), 30. Tonka Prodan (10,86), 30. Sara Vujić (10,86), 34. Lara Prugović (11,01), 38. Noemi Horvat (11,24), 38. Melisa Romanić (11,24), 42. Ena Lukačić (11,50), 43. Marta Štimac (11,52), 47. Magdalena Harča (11,67), 48. Teodora Štimac (11,84), 51. Elena Grdić (12,08), 53. Sia Čevisek (13,80)
• 300m: 2. Nola Blašković (55,40)
• Skok u dalj: 5. Nola Blašković (3,32), 9. Tea Drljačić (3,15), 21. Noemi Horvat (2,75), 27. Mia Markešić (2,56), 31. Marta Štimac (2,38), 35. Sara Vujić (2,25), 36. Elena Grdić (2,25), 37. Ivona Kos (2,19), 38. Ana Vrbić (2,17), 39. Magdalena Harča (2,15), 41. Lara Prugović (2,00), 42. Ena Lukačić (1,90), 43. Teodora Štimac (1,60), 44. Sia Čevisek (1,55)
• Vortex: 2. Franka Sokač (31,95), 8. Iris Golub (18,91), 13. Tonka Prodan (14,83)

Štafeta 4 × 60m (Limačice)

• 6. mjesto: AK Križevci 1 (Drljačić, Draksler, Jelušić, Horvat) – 37,38
• 11. mjesto: AK Križevci 3 (Golub, Prodan, Blašković, Sokač) – 39,10
• 15. mjesto: AK Križevci 2 (Harča, Ibrahimagić, Sokač, Orak) – 41,23

Limači 2016. godište

• 60m: 12. Noa Jukica (10,20), 16. Mihael Harča (10,78), 19. Vigo Šustić (11,00)
• 300m: 1. Dane Jurić (48,70), 4. Kai Sokač (54,23)
• Skok u dalj: 12. Mihael Harča (3,03)
• Vortex: 5. Vigo Šustić (28,28), 6. Kai Sokač (27,48), 7. Noa Jukica (27,08)

Limači 2017. godište i mlađi

• 60m: 2. Mateo Marinić (9,32), 15. Patrik Sokač (10,56), 28. Vinko Sokač (12,02)
• Vortex: 2. Mateo Marinić (37,25), 5. Patrik Sokač (30,55), 10. Vinko Sokač (22,49)

Objava [FOTO] Pojedinačno prvenstvo HALS-a u Križevcima: Domaćini slavili uz tri zlata i puno rekorda pojavila se prvi puta na Radio Križevci 96.6 FM.

Program se u Hrvatskoj obilježava u prvom punom tjednu listopada. Na otvorenju je djecu iz križevačkih vrtića i osnovnih škola pozdravio gradonačelnik Tomislav Katanović. Zahvalio im je na pripremljenim porukama za odrasle koje su postavljene na ogradu trga i čestitao odgojno-obrazovnim radnicima u povodu Međunarodnog dana učitelja.

Ovogodišnje izdanje Dječjeg tjedna u Križevcima odvija se uz pokroviteljstvo Koprivničko – križevačke županije, uz niz radionica, predstave, filmsku projekciju i utrku beba u puzanju.

PROGRAM MANIFESTACIJE

Cijeli tjedan:

• Gradska knjižnica „Franjo Marković“: Izložba radova „Tragovi jedne čitateljske avanture“ (u radno vrijeme)

Utorak, 6. listopada:

• 13:00 – Udruga „Maslačak“ i Paviljon „Sv. Marko Križevčanin“: Kreativna radionica “Recikliraj, stvori, čuvaj prirodu”.
• 17:30 – Gradska knjižnica (Dječji odjel): Čajanka „Volonterski roditeljski glas čita za sve nas“.
• Tijekom dana – Polaznici DV Križevci posjećuju Dom za starije osobe Senior Care.

Srijeda, 7. listopada:

• 11:30 – Gradska knjižnica: Radionica „Ljubav djeci, ljubav prirodi“.
• Tijekom dana – Polaznici DV „Čarobna šuma“ uređuju park pored vrtića u sklopu aktivnosti „Male ruke za veliki grad“.
• Tijekom dana – DV Križevci: Posjet Udruzi „Maslačak“, razmjena slikovnica te radionica zdravog kuhanja u Srednjoj školi „Ivan Seljanec“

Četvrtak, 8. listopada:

• 09:00 – 12:00 – Gradska tržnica: Prva dječja razmjena stvari (odjeća, obuća, igračke, knjige, školska i sportska oprema) u organizaciji Komunalnog poduzeća Križevci.
• 10:00 – Hrvatski dom (Velika dvorana): Besplatna poučna predstava „Medo i Kuna, policajci u akciji“ o opasnostima interneta i mobitela.

Petak, 9. listopada:

• 17:00 – Kino Križevci: Besplatna projekcija animiranog filma „Tenisice“ (POU Križevci i Elektro Jakov). Obavezna rezervacija ulaznica na www.kino.krizevci.hr

Subota, 10. listopada:

• 10:00 – Sportska dvorana OŠ Ljudevita Modeca: Utrka beba u puzanju (kategorije do 12 mjeseci i od 12 do 16 mjeseci) te revijalna utrka parova roditelj-dijete. Sponzor KTC d.d. osigurava nagrade. Prijave do petka na sanja.marjanovic@krizevci.hr ili 0911720986.
• 10:00 – Gradska knjižnica: Interaktivna radionica o volontiranju „Suboteka-volonterka“ (za učenike od 1. do 6. razreda).
• 10:00 – Klub kulture: Hoop dan – radionice hula hoopom i zračnog obruča.
• 10:45 – Zajednica tehničke kulture: Kreativna radionica „Sretna životinjica“ za sve uzraste.
• 12:00 – Hrvatski dom (Velika dvorana): Cirkuska predstava „LJETO VANJE“ u organizaciji Udruge K.V.A.R.K. i uz podršku Grada Križevaca.

Objava [FOTO] Križevci u znaku najmlađih: Počeo Dječji tjedan uz poruke odraslima i bogat program pojavila se prvi puta na Radio Križevci 96.6 FM.

Najveći uspjeh ostvarila je mlađa kadetkinja Lora Horvat, koja je u bacanju vortexa osvojila zlatnu medalju i naslov prvakinje s novim osobnim rekordom od 45,24 metra.

Klara Rađa je u konkurenciji kadetkinja na 200 metara osvojila drugo mjesto s izvrsnih 26,11 sekundi (osobni rekord), dok je Petra Pavlinić u bacanju kugle za kadetkinje također bila srebrna s 9,32 metra, što je ujedno i njezin novi osobni rekord. Pavlinić je nastupila i u utrci mlađih kadetkinja na 200 metara, gdje je zauzela 16. mjesto (30,23 s – osobni rekord).

Mila Jurić je u utrci kadetkinja na 1000 metara osvojila treće mjesto s rezultatom 3:06,31. Broncu je osvojila i Olja Jelen u bacanju koplja za kadetkinje, s hicem od 31,78 metara.

Slavlje Križevčanima donijela je i mješovita kadetska štafeta 100-200-300-400 metara. AK Križevci u sastavu Katarina Popović, Klara Rađa, Olja Jelen i Zita Blašković je s rezultatom 2:36,35 osvojila treće mjesto i brončanu medalju.

Vrijedi istaknuti i druge nastupe križevačkih atletičara koji su postigli nove osobne rekorde. U utrci kadetkinja na 200 metara Zita Blašković zauzela je 6. mjesto (27,68 s), dok je s istim plasmanom u muškoj konkurenciji kadeta na 200 metara utrku završio Jan Blašković (25,1 s). Među mlađim kadetkinjama na 200 metara natjecala se i Iva Šamuga zauzevši 23. mjesto s novim osobnim rekordom (31,16 s).

Natjecanjem u Čakovcu, članovi Atletskog kluba Križevci uspješno su zatvorili sezonu natjecanja na otvorenom i kreću u pripreme za dvoranski dio sezone.

Objava Atletičari Križevaca osvojili šest medalja na Pojedinačnom prvenstvu HALS-a u Čakovcu pojavila se prvi puta na Radio Križevci 96.6 FM.

Kandidacijske liste za gradske četvrti:

1. Centar – Križevci
2. Donji grad – Križevci
3. Gornji grad – Križevci

Kandidacijske liste za mjesne odbore:

1. Apatovec
2. Bojnikovec
3. Brckovčina
4. Bukovje
5. Carevdar
6. Cubinec
7. Dijankovec
8. Đurđic
9. Erdovec
10. Glogovnica
11. Gračina
12. Ivanec Križevački
13. Kloštar Vojakovački
14. Majurec
15. Novaki Ravenski
16. Osijek Vojakovački
17. Pavlovec Ravenski
18. Podgajec
19. Poljana Križevačka
20. Prikraj Križevački
21. Srednji Dubovec
22. Sveta Helena
23. Špiranec
24. Većeslavec
25. Velike Sesvete
26. Veliki Potočec
27. Veliki Raven
28. Vojakovac
29. Žibrinovec

Objava Izbori za mjesne odbore – objavljene kandidacijske liste pojavila se prvi puta na Radio Križevci 96.6 FM.

Umjesto uređenih šetnica i redovito održavanih kanala, stanovnici urbanih zona uz Korušku i Vrtlin – posebice stanari iz Gundulićeve ulice, Nine Vavre i Krunoslava Heruca – tjednima se bore s alergenima. Pitanje koje opravdano postavljaju jest: kako je moguće da je odobrenje za ovakvu zabranu košnje izdano za gusto naseljeno gradsko područje bez ikakve provjere na terenu?

Cijeli je slučaj počeo kada je Učiteljski fakultet u Zagrebu, u sklopu EU projekta „BIO-KANAL“ (financiranog iz fonda NextGenerationEU), postavio lovne posude za istraživanje faune uz križevačke potoke. Fakultet je poslao zamolbu da se na istraživačkim postajama ne kosi u razdoblju od 20. svibnja pa sve do 1. listopada 2026. godine.

Hrvatske vode, koje su kao vlasnik tog zemljišta izravno odgovorne za njegovo održavanje, tu su zamolbu prihvatile i u potpunosti obustavile košnju. O svemu su, kako navode u službenom odgovoru, obavijestile i Grad Križevce. Međutim, umjesto da se ne kosi samo uz lovne posude, kako je Učiteljski fakultet tražio u zamolbi za pomoć pri provođenju znanstvenog projekta koju nam je ustupila voditeljica projekta dr. sc. Marina Vilenica, netko je dopustio da javne površine u urbanom dijelu grada potpuno zarastu, ostavljajući alergične građane bez ikakve zaštite.

Šum u komunikaciji preko leđa građana

Da se na našem području provodi znanstveni projekt, doznali smo od Grada. Naime, nakon brojnih poziva građana Radiju Križevci, tražili smo odgovor zašto se površine u Gundulićevoj, Krunoslava Heruca, Zagrebačkoj, Pušći i drugdje uz potoke ne održavaju. Iz gradske službe za odnose s javnošću dobili smo odgovor da su u Križevcima, kao i uz vodotoke u Koprivničko-križevačkoj, Međimurskoj i Zagrebačkoj županiji, postavljene posude za skupljanje beskralježnjaka te da se na tim lokacijama zasad ne može intervenirati košnjom. Koliko je posuda u Križevcima i jesu li one postavljene u urbanoj zoni, pitali smo.

“Hrvatske vode nisu izvršile košnju navedenog područja jer nisu imale informaciju o točnim lokacijama postavljenih lovnih posuda. Unatoč višekratnim upitima upućenima Učiteljskom fakultetu, nisu dobile odgovor niti jasne upute o tome koje se površine mogu kositi, a koje je potrebno izuzeti zbog provođenja istraživanja. Zbog navedenog je došlo do trenutačnog stanja na terenu“, odgovorila nam je Lucija Mušlek iz Grada.

Hrvatske vode odgovaraju da su im poznate lokacije istraživačkih postaja, dok nas za informacije o točnom broju i pojedinačnim lokacijama postavljenih posuda upućuju na Učiteljski fakultet. Ne objašnjavaju, međutim, zašto se onda uz križevačke potoke ove sezone uopće nije kosilo, a ne samo na mjestima gdje se nalaze kutije.

“Vodnogospodarska ispostava za mali sliv „Česma-Glogovnica“ Bjelovar obavijestila je voditeljicu projekta o negodovanjima mještana grada Križevaca vezano uz košnju navedenog područja“, odgovaraju nam ih Hrvatskih voda.

Voditeljica projekta profesorica Vilenica objašnjava da u Križevcima imaju samo dvije postaje (Vrtlin i Koruška) te da nikada nije zatraženo da se cijela površina riparijskih zona ne kosi, već isključivo uski dio oko lovnih posuda koje su istraživači jasno označili crveno-bijelim vrpcama, baš zato kako bi ih osoblje koje kosi moglo pokušati izbjeći. Dobili smo i njihovu lokaciju – kutije se ne nalaze u naseljenoj gradskoj zoni.

“Pretpostavljam da je ovdje došlo do nesporazuma, zbog kojega mi je zaista žao. Na ostalih 16 postaja u drugim županijama nije bilo nesporazuma te je pokošena cijela zona osim u transektima lovnih posuda. Ispričavam se ako je došlo do nesporazuma u komunikaciji”, poručila je voditeljica projekta i poslala fotografiju s postaje izvan naše županije na kojoj se jasno vidi kako je to trebalo izgledati. Za razliku od potoka u Križevcima, drugdje su se potoci i kanali uredno održavali, osim u uskom području uz postavljenu i obilježenu kutiju.

Profesorica objašnjava da odgođena košnja ima i dobrobiti za urbanu bioraznolikost i kukce, no dodaje da je ciljano suzbijanje invazivnih vrsta poput ambrozije nužnost koja se morala provesti. Dopustiti da jedna od najagresivnijih alergijskih biljaka nesmetano cvjeta pod prozorima obiteljskih kuća i zgrada predstavlja izravno ugrožavanje javnog zdravlja, pogotovo jer pelud ambrozije nošen vjetrom može letjeti desecima kilometara i ugroziti cijeli grad.

Kompletna sanacija ovih opasnih žarišta ambrozije i redovita košnja najavljeni su tek nakon prve polovice listopada, kada projekt službeno završava. Do tada, stotine alergičara u Križevcima svoju će svakodnevicu i narušeno zdravlje nastaviti plaćati zbog jednog pogrešno protumačenog zahtjeva.

Objava Kako je znanstveni projekt za kukce postao izgovor za neodržavanje križevačkih potoka pojavila se prvi puta na Radio Križevci 96.6 FM.

Retrospektiva umjetnosti tihih intervencija

Izložba Krune Jošta donosi presjek posljednjih desetak godina njegova stvaralaštva u kojem se isprepliću zvuk, digitalni mediji, ekologija, znanost i terensko istraživanje. Važan kontekst autorova recentnog djelovanja vezan je uz Rasoju pokraj Lovinca u Lici. Tamo Jošt razvija permakulturno imanje i Centar za kreativna rješenja (C4CS), uspješno povezujući umjetnost, ekologiju i svakodnevni život.

Od projekta Sound Fertilizer pa sve do radova posvećenih rijekama i njihovom mikroskopskom životu, Jošt istražuje odnose čovjeka i više-nego-ljudskog svijeta. Umjesto nametanja umjetničkog djela prostoru, on dopušta da samo mjesto, njegovi procesi i oblici života oblikuju rad. U toj suptilnoj povezanosti slobode, odgovornosti, djelovanja i slušanja prepoznaje se njegov specifičan „treći put“ – umjetnost tihih intervencija.

Tri dana suvremene umjetnosti

SUFFest 2026. trajat će od 1. do 3. listopada, održava se u organizaciji Udruge K.V.A.R.K., dok je Gradski muzej Križevci organizacijski partner. Manifestacija se realizira u suradnji s Ogrankom Matice hrvatske u Križevcima i udrugom P.O.I.N.T.

Realizacija ove multimedijalne izložbe sufinancirana je sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Koprivničko-križevačke županije i Grada Križevaca, dok festival podržavaju Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva i Zaklada Kultura nova.

Objava Kruno Jošt otvara SUFFest 2026. u Likovnoj galeriji Gradskog muzeja pojavila se prvi puta na Radio Križevci 96.6 FM.