Preporuke iz prve ruke: Ovi su novi naslovi stigli u knjižnicu
HRVATSKA KNJIŽEVNOST, FILM I TELEVIZIJA: EKRANIZACIJE U 21. STOLJEĆU, TELEVIZIJA I NEZAVISNI FILM I NJIHOVA KRITIČKA RECEPCIJA / Zlatko Vidačković, Iva Rosanda Žigo, Katarina Marić

Prvi i najveći dio knjige posvećen je ekranizacijama hrvatske književnosti, s posebnim naglaskom na 54 ekranizacije nastale u 21. stoljeću (ukupno 64 u neovisnoj Hrvatskoj, uključujući dvije animirane).
Ekranizacije su u hrvatskoj kinematografiji dugotrajna i stabilna tradicija, premda su u 21. stoljeću bile više usmjerene na suvremenu književnost nego na književni kanon. Kroz niz analiza filmova i njihovih književnih predložaka monografija pokazuje kako oni postaju polazište za različite autorske interpretacije, pri čemu film ne reproducira književni tekst, nego ga prevodi u vlastiti vizualni i narativni sustav.
Drugi dio knjige bavi se televizijskim filmom, tj. odnosom Hrvatske radiotelevizije i igranog filma. Treći dio knjige posvećen je nezavisnom filmu, fenomenu koji je u hrvatskoj kinematografiji djelovao kao produkcijska alternativa i estetski korektiv institucionalnom sustavu (i proizveo više od 80 naslova u neovisnoj Hrvatskoj).
KRASTICE / Josip Čekolj
Što ostaje od prijateljstva nakon godina šutnje? I mogu li se ljudi doista vratiti ondje gdje su stali? Kada se nakon tri godine izbivanja u Zagreb vrati Rok, nekadašnji student, a danas uspješni glumac, susret sa starim društvom otvara pitanja koja su predugo ostala bez odgovora. Ispod svakodnevnih razgovora, kava, izlazaka i naizgled bezazlenih uspomena kriju se zamjeranja, ljubomore, prešućene istine i tajne koje nitko nije zaboravio.
Uronjen u prepoznatljivu suvremenost, ovaj poetski, ali precizan roman pokazuje da se najveće drame često ne događaju u izvanrednim okolnostima, nego među ljudima koji su nekoć bili najbliži jedni drugima.

MAKEDONSKE NARODNE BAJKE / Izbor i adaptacija Biljana S. Crvenkovska; preveli s makedonskoga Ivica Baković i Lovro Klepac

Najljepše bajke makedonske narodne tradicije! Jeste li čuli za djevojku Zlatu Pozlaćenu? Ili za Babu Martu? A za Tentelinu i vukove? Tko zna priču o aždajinoj kćeri Crnohalji? A želite li saznati zašto je jedan knez naučio plesti košare? I tko je bio zmaj s Pelistera?
Bogato ilustrirano izdanje sadrži 52 bajke i basne iz makedonske baštine, koje se mogu čitati tijekom čitave godine – svakoga tjedna po jedna priča. Naravno, pročitat ćete ih i brže, zapravo u jednom dahu. Čitajući ove bajke upoznat ćete brojne nove i zanimljive likove koji se suočavaju s različitim izazovima. Sigurno će pobuditi vašu maštu, a možda i želju da bajke čitate iznova i prepričavate ih svojim prijateljicama i prijateljima.
REGISTAR BICIKALA IZ SNA / Erlend Loe; s norveškoga preveo Mišo Grundler
Djevojci Solveig (koja nakon nekog vremena mijenja ime u Sara, zatim u Fleur, a kasnije u Flexie-Belle) u snu je ukraden bicikl, a ona zatim otkriva da njezino osiguranje ne pokriva odštetu za bicikle ukradene u snovima. Osjeća se usamljeno i neprisutno u vlastitom životu. Također se bori s dečkima; imala ih je previše u prekratkom razdoblju.
U međuvremenu, bicikli joj stalno nestaju u snovima. Hetiti ih kradu. I Einar Strunapeti. A njezin susjed Knut stalno nekud izlazi. Nakon posebno iritantnog sna u kojem je Fleurin bicikl ukraden upravo dok je držala govor u UN-u o krađi bicikala, ona odluči pokrenuti registar koji zaprima prijave iz cijelog svijeta. Tisuće bicikala nestane u snovima svake noći, ali zahvaljujući registru mnogi dobiju natrag svoje bicikle iz sna. Flexie-Belle postaje prava heroina, obogaćuje se i konačno dovodi svoj život u red.
Registar bicikala iz sna zabavna je priča o uspjehu s elementima apsurda i nadrealizma.

Izdvojeno
Folklor je život, dio naroda i ljubav prema zavičaju – KUD “Prigorje” proslavio 18 godina rada