U Hrvatskoj prvi puta potvrđen delta plus soj. Treba li nas to brinuti?

Zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Ivana Pavić Šimetin, jučer je u emisiji HRT-a Otvoreno rekla da je u Hrvatskoj zabilježen prvi slučaj delta plus soja korone.

“Danas je u Čakovcu zabilježen prvi slučaj delta plus soja. Znali smo da je na vratima. Iz iskustva s delta i alfa sojem vidjet će se koliko je opasan. Ono što se zasad zna je da je nešto zarazniji od delta soja”, rekla je Pavić Šimetin za HRT.

“Upravo je manji udio cijepljenih ljudi pogodan za širenje tih novih sojeva”, dodala je.

N1 piše kako je varijanta virusa SARS-CoV-2 nazvana delta jedan od najzaraznijih virusa koje znamo. Jednako je zarazna kao vodene kozice, a zaraznija je od virusa koji uzrokuju MERS, SARS, ebolu, prehladu, gripu i velike boginje. Delta je također znatno zaraznija od britanske inačice poznate kao alfa, koja je sama zaraznija od izvornog wuhanskog soja.

Dok se ova superzarazna varijanta širi, ona nastavlja mutirati. SARS-CoV-2 je jednolančani RNA virus, a oni mutiraju brže od dvolančanih RNA virusa i DNA virusa. Istraživanja su pokazala da veličina genoma uglavnom negativno korelira s brzinom mutacije – što veći genom, to manje mutacija.

U tom smislu dobro je što virus SARS-CoV-2 ima veliki genom sastavljen od 30-ak tisuća baznih parova, pa relativno sporo mutira za jednolančane RNA viruse, sporije od gripe. Korelacija veličine genoma i sporosti mutacije je logična jer virus s velikim genomom mora imati dobro uređenu provjeru točnosti prepisivanja svojeg koda. Kada to ne bi imao, u velikom genomu bi se događalo previše grešaka i virus ne bi bio efikasan – u reprodukciji bi nastajalo previše virusnih čestica koje bi bile škartovi. Virus gripe, koji ima mnogo kraći kod RNA, može si dozvoliti luksuz da se manje točno prepisuje i više mutira, a slično vrijedi i za virus hepatitisa C i HIV.

S druge strane, zahvaljujući visokoj zaraznosti, delta se toliko masovno širi i replicira da se pogreške u prepisivanju ipak događaju u velikim brojevima te vjerojatnost za nastanak novih varijanti raste, osobito u neprocijepljenim populacijama, piše N1

Pratite nas na društvenim mrežama!